Predstavljena monografija „Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja“
Monografija donosi pobrojane revitalizirane autohtone sorte vinove loze s područja Hrvatskog zagorja, ali i čitav niz zanimljivih činjenica, poput one da je autohtona zagorska sorta Stara krapinska belina prozvana Cassanova među sortama, roditelj Chardonnaya, jedne od najraširenijih, najpoznatijih i najpopularnijih svjetskih sorti. Stranice monografije Vam mogu otkriti i da je jedini primjerak Stare krapinske beline pronađen u dvorištu rodne kuće Ljudevita Gaja u Krapini. Također, u monografiji je opisan i Sokol, autohtona sorta klanječkog vinogorja od koje su vino radili franjevci, a koja je revitalizirana iz srednjevjekovnih vinograda hrvatskog bana Sigismunda Erdodya.
Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar je ovom prilikom zahvalio svima koji su sudjelovali u nastanku monografije Sorte vinove loze Hrvatskog zagorja. „Nakon gotovo deset godina projekta zajedno sa Agronomskim fakultetom i partnerima HGK ŽK Krapina i Trgocentrom d.o.o. došli smo do ovako vrijednog uratka. Ova monografija je više od knjige -to je spašavanje jednog dijela naše baštine. Mi kroz promociju Zagorja kao destinacije pokušavamo brendirati proizvode, naravno da je među njima i vino koje zaokružuje našu ponudu. Ako je purica sa mlincima na stolu, onda je logično da na stolu bude i autohtono zagorsko vino“ istaknuo je župan Željko Kolar i najavio „ U sljedećih desetak godina bavit ćemo se time da naše zagorske brege posadimo nove nasade vinograda sa našim autohtonim sortama te da naša kvalitetna vina brendiramo tako da budu prepoznatljiva na tržištu.“
Voditelj projekta Edi Maletić, profesor s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, je predstavljajući monografiju rekao: Hrvatsko zagorje kao rijetko koje područje ima bogat autohtoni sortiment – to je baština koju treba zaštititi i prirodno blago kojeg moramo iskoristiti. Danas je pred našim vinarima izazov i prilika da ponude nove mirise i okuse koji će osvojiti svjetsko tržište sa svojim laganim tijelom i mirisom, lepršavošću i svježinom što je zapravo tradicija zagorskih vina od pamtivijeka. Uvjeravam vas da Hrvatsko zagorje ima čime istupiti u borbi za komadić vinskog tržišta – naše kvalitetne povijesne sorte daju nam priliku za novi uzlet i stvaranje Bajke u čaši.
Iidejni začetnik ovog projekta je voditelj Strukovne grupe vinara pri zagorskoj Gospodarskoj komori Slavko Merkaš koji je podsjetio na veliki iskorak u kvaliteti zagorskih vina unatrag posljednjih dvadesetak godine koji je prvenstveno rezultat njihove edukacije i međusobnog povezivanja. Recenzent monografije dr. Nikola Mirošević predložio je županu Kolaru kako bi trs starohrvatske beline pronađen ispred rodne kuće Ljudevita Gaja u Krapini trebalo proglasiti „Spomenikom prirode trajne vrijednosti“. Prisutnima su se na predstavljanju monografije obratili i predsjednik HGK Županijske komore Krapina Josip Grilec, dekan Agronomskog fakulteta Zoran Grgić te direktorica Termi Tuhelj Ivana Kolar.
Predstavljanju je nazočio saborski zastupnik Tomislav Končevski, brojni zagorski gradonačelnici i načelnici, predsjednik Obrtničke komore KZŽ Davor Pleško, pročelnik zagrebačkog Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo Emil Tuk, brojni zagorski vinari, gospodarstvenici, profesori i suradnici s Agronomskog fakulteta, kao i predstavnici županijske gospodarske komore Krapina i tvrtke Trgocentar kao partnera na projektu.
Nakon samog predstavljena svi su gosti dobili priliku degustirati autohtona zagorska vina i delicije Termi Tuhelj. Za dobro raspoloženje u nastavku druženja pobrinuo se i Tamburaški sastav Ekipa iz Klanjca.
Krapinsko-zagorska županija prepoznala je važnost očuvanja autohtonih sorti vinove loze na svom području te je s Agronomskim fakultetom iz Zagreba još 2006. godine pristupila provedbi i financiranju znanstveno-stručnog projekta „Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja”(jesen 2006.– ljeto 2016.) u koji je Županija uložila financijska sredstva u iznosu 672.625,00 kn. Monografija je nastala kao svojevrstan rezime, odnosno zaokružena cjelina dobivenih rezultata I. faze projekta.
