Konferencija za novinare – obilježavanje Svjetskog dana šuma i voda (21. i 22. 3.)
Tog dana širom svijeta održavaju se manifestacije, edukacije i akcije s ciljem podizanja svijesti i važnosti šuma za opstanak ljudi i životinja. Šume su važan, a često i glavni ekološki sustav naših zaštićenih područja prirode. Na Svjetski dan voda podsjeća se koliko je važna kvaliteta vode koju pijemo i koristimo u svakodnevnom životu. Razdoblje od 2005-2015. godine proglašeno je desetljećem voda pod motom Voda za život. Konferenciji su nazočili Dijana Klasić, ravnateljica Javne Ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima KZŽ, prof.dr.sc. Ivan Martinić – autor projekta Ekološki barometar i Vodiča za šumovlasnike, mr.sc. Stjepan Bručić – pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša i Željko Kolar župan Krapinsko – zagorske županije. Ravnateljica Javne Ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima KZŽ je istaknula kako se 80% biološke raznolikosti nalazi u šumama i govori o važnosti šuma i važnosti obilježavanja takvih datuma, šume su važne u regulaciji klime, očuvanju tla, poplava, proizvođač kisika, pročiščivač zraka. U Republici Hrvatskoj 81% je vlasništvo države, naša županije jedinstvena je po velikom udjelu privatnih šuma (77,2%), a karakterizira ih velika usitnjenost s velikim brojem čestica male površine. Ovo treće izdanje Vodiča dopunjeno je novom dimenzijom očuvanja šumske bioraznolikosti koja je nastala slijedom Uredbe o Ekološkoj mreži Natura 2000 te je postao jedno od popularnijih i češće korištenih ekoloških izdanja, najčešće u brojnim edukacijama koje su, vezano za očuvanje biološke raznolikosti, u tijeku. Prof.dr.sc. Ivan Martinić – autor projekta Ekološki barometar i Vodiča za šumovlasnike prezentirao je rezultate ankete koja je provedena putem u 7 gradova i 25 općina Krapinsko-zagorske županije, a anketa je provedena putem upitnika s 5 pitanja. Projekt je provela Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima KZŽ., a sufinanciran je od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost te Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša KZŽ.
Cilj istraživanja bio je prikupiti podatke o stavovima i osnovnom znanju stanovništva Kapinsko-zagorske županije o zaštićenim prirodnim vrijednostima, ekološkoj mreži Natura 2000 te problematici cjelovitog sustava gospodarenja otpadom i zaštiti okoliša. Rezultati su pokazali kako 80% ispitanika poznaje koncept odvojenog prikupljanja otpada i jasne su im obveze vezane uz takvo prikupljanje, 52% ispitanika redovito odlaže otpad na zelene otoke, a gotovo polovica ispitanika ima posebne kante za selektivni otpad. Polovica ispitanika, njih 49% nije znalo koja su područja uključena u Naturu 2000 s obzirom da ih je toliko izjavilo da im nije poznat pojam Natura 2000. Navesti područja unutar Nature 2000 znalo je 44%, a to je rezultat intenzivne koumnikacije Javne ustanove za zaštićene prirodne vrijednosti na području KZŽ s javnošću oko brojnih aspekata ekloške mreže. Zaštićena prirodna baština jedna je od značajnih karkteristika prostora KZŽ. Iako se površinom ubraja među manje županije, Krapinsko-zagorska županija ima razmjerno veliki broj zaštićenih područja, njih ukupno 17 razvrstanih u 4 kategorije prema Zakonu o zaštiti prirode. Manje od četvrtine ispitanika znalo je nabrojati 5 od 17 zaštićenih djelova prirode. Krapinsko – zagorska županija postavila je visoku ljestvicu kada je u pitanju zaštita okolišta i očuvanje prirode, a to uvelike utječe na ponašanje ljudi i razvoj svijesti i svakodnevno djelovanje. mr.sc. Stjepan Bručić – pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša ukratko je istaknuo kako KZŽ više od 10 godina osigurava znatna sredstva i pomaže općinama i gradovima u sanaciji divljih odlagališta, a posebno naglasio Remedisanus, projekt EU preko kojega je saniran znatan broj divljih odlagališta i odrađena je remedijacija velikog divljeg odlagališta, te labaratorijsko ispitivanje tla kao i informiranje građana. Na poslijetku se obratio župan Krapinsko-zagorske županije i istaknu kako zeleno Zagorje nije fraza, osim rezervi vode Krapinsko – zagorska županija ima i nekoliko “pluća”, od Ivanščice, Strahinjčice, Kunagore,
Cesargradske gore. U nekoliko godina od osivanja Javne Ustanove za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima KZŽ napravljeno je puno u promociji i zaštiti, no jedan od problema
je što određeni djelovi nisu dovoljno iskorišteni turistički i u privatnom su vlasništu pa i građani nešto manje o njima znaju, a kroz edukaciju školske djece i promociju zaštićenih područja i Ekološki barometar podiže se svijest i naglašava važnost zaštićenih područja. Naglasio je važnost nastavka sanacija odlagališta i nastavak edukacije građana preko institucija, zajedno sa ekološkim udrugama i komunalnim poduzećima.
