Potpisan ugovor za modernizaciju pruge Zabok-Zaprešić
Ugovor su potpisali predsjednik Uprave HŽ infrastrukture Ivan Kršić i direktori tvrtke Swietelsky d.o.o. Zvonko Dudović i Davor Mavar. Među uzvanicima je bio i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, koji je pozdravio prisutne, te na kraju svečanosti istaknuo kako je modernizacija i elektrifikacija pruge Zabok-Zaprešić veoma bitna za razvoj gospodarstva u Krapinsko-zagorskoj županiji te se osvrnuo na projekte usko vezane za ovu prugu. „Mi sa Zagrebačkom županijom i Gradom Zagrebom radimo program integriranog prijevoza i masterplan integriranog prijevoza, koji je prije svega vezan na željeznicu – ona je uvijek ta žila kucavica, glavni nositelj svakog takvog projekta. To se također veže i na inicijativu župana sjeverozapadne Hrvatske – kolege Čačića iz Varaždinske županije, kolege Posavca iz Međimurske županije te mene – za elektrifikaciju pruge skroz od mađarske granice, preko Varaždina, Lepoglave i Krapine do Zaboka. S obzirom da se već radi studija utjecaja na okoliš, očekujemo da do 2021. godine kada će završiti ovi radovi, imamo spremnu građevinsku dozvolu barem do Krapine i tako imamo taj kontinuitet razvoja željeznice.“ – rekao je župan Željko Kolar.
Uz župana Kolara i potpisnika ugovora, prisutne su pozdravili i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac, zamjenica župana Zagrebačke županije Nadica Žužak, gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek i gardonačelnik Zaprešića Željko Turk te voditeljica projekta Danijela Kosty.
Naručitelj radova i nositelj projekta je HŽ Infrastruktura d.o.o.., a radovi vrijedni 530,7 milijuna kuna se s 85 posto sufinanciraju sredstvima Europske unije. Zaprešić-Zabok jedna je od najprometnijih željezničkih dionica u Hrvatskoj, kojom se mjesečno, u prosjeku preveze oko 100 tisuća putnika. Riječ je o dionici duljine gotovo 24 km na regionalnoj pruzi Zaprešić – Čakovec. Po završetku modernizacije vlakovi će moći prometovati brzinom od 120 km/h pa će se vrijeme putovanja brzih vlakova skratiti za oko 50 posto, a putničkih za oko 30 posto. Povećanjem nosivosti pruge ukinuti će se trenutna ograničenja te će na trasi biti omogućeno prometovanje vlakova dopuštene mase od 22,5 tone po osovini. Time će se stvoriti uvjeti za rast teretnog prometa te u konačnici povećati konkurentnost željezničkog prijevoza.
U sklopu projekta rekonstruirati će se čak sedam kolodvora i stajališta. U kolodvorima Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i Zabok izgraditi će se novi peroni, pothodnici, nadstrešnice, parkirališta te će biti rekonstruirane kolodvorske zgrade. U svim kolodvorima i stajalištima bit će osiguran sustav videonadzora te vizualnog i audio obavještavanja putnika, a ugradit će se i novi signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji te uređaji daljinskog upravljanja prometom. Suvremenim automatskim osiguranjem bit će modernizirano 15 željezničko-cestovnih prijelaza, četiri će prijelaza spojnim cestama biti preusmjerena na susjedne prijelaze, a jedan će biti ukinut. U kolodvoru Zabok razdvojiti će se dijelovi namijenjeni putničkom i teretnom kolodvoru, izgradit će se nova zgrada za smještaj signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te ureda za prometno osoblje.
