Župan Kolar o Razvojnom sporazumu: Bit ćemo lokomotiva koja će vući čitav proces

Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar istaknuo je je kako je inicijativa za uspostavu Razvojnog sporazuma za sjever Hrvatske krenula upravo iz Krapinsko-zagorske županije 2017. godine te su joj se tada prvo pridružili župani Varaždinske i Međimurske županije te potom Koprivničko-križevačke i Bjelovarsko-Bilogorske. Župan Kolar podsjetio je kako je09. srpnja 2019. godine potpisano i poslano pismo namjere Vladi, međutim tada ga ni ministrica Žalac, niti ministar Pavić nisu potpisali. Vlada je zatražila da se 2021. godine zahtjev s pismom namjere ponovi. Nakon toga krenule su i aktivnosti usuglašavanja projekata i prioriteta za Razvojni sporazum. „Razvojni je sporazum pogled u budućnost i garancija za dizanje kvalitete životnog standarda žitelja svih ranije navedenih županija, on je početna točka regionalnog ravnomjernog razvoja, on je početak putovanja na koje se čekalo više od četiri godine. Sporazum je to kojem je glavna nit vodilja želja za boljim životom kroz osmišljavanje, kreaciju i realizaciju kapitalnih projekata“ – naglasio je župan Kolar, koji je ovom prilikom i zahvalio Vladi na prepoznavanju inicijative i potpisivanju Razvojnog sporazuma u nadi da će provedba biti puno uspješnija i brža od same pripreme.

„Što se tiče Krapinsko – zagorske županije, strateški projekti su Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske toplice kao Nacionalni centar za liječenje srca i mozga (380 milijuna kuna), Znanstveno – edukativno – zabavni centar (126 milijuna kuna), Specijalna bolnica Stubičke toplice ( 171 milijun kuna), Bajeri u Bedekovčini (56 milijuna kuna), Crna kraljica u Krapini (63.5 milijuna kuna) i kao rezervni projekt Centar za odgoj i obrazovanje u Krapinskim Toplicama gdje bi se gradila nova škola za djecu s posebnim potrebama (70 milijuna kuna), što je ukupno 873 milijuna kuna investicija. U dijelu infrastrukturnih projekata, od njih ukupno 6, 3 se odnose na Krapinsko – zagorsku županiju. Jedan je tzv. zagorska brza cesta, vrijednosti 2 milijarde 373 milijuna kuna, to je zatim Lepoglavska spojnica koja je u ovaj Razvojni sporazum ušla s milijardu i pol milijuna kuna i završetak brze ceste Zlatar Bistrica – Marija Bistrica sa spojem na Popovec i Breznički Hum vrijedan milijardu i 600 milijuna“ – naveo je župan Kolar te dodao kako se dio Razvojnog sporazuma odnosi i na popis projekata za koje se traži financiranje projektno-tehničke dokumentacije. „Tu nam je odobreno 12 milijuna kuna i to za Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice za izvedbeni projekt 2,5 milijuna kuna, za Stubičke Toplice za izvedbeni projekt 600 tisuća kuna, 2 milijuna kuna za Bedekovčanska jezera, za digitalni inovativni centar milijun kuna, izgradnju zgrade sjedišta Zavoda za hitnu medicinu 800 tisuća kuna, isto tako za Centar za palijativnu skrb 800 tisuća kuna, 2 milijuna za izgradnju novog objekta Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice naveli kao strateški projekt. Tu je i mreža biciklističkih staza KZŽ od 1,5 milijuna kuna, jednosmjenska nastava u osnovnim školama 600 tisuća kuna i Šemničke toplice 200 tisuća kuna.  Govorimo o projektnoj dokumentaciji i tu je ukupni iznos 12 milijuna kuna“ – rekao je župan Kolar, ističući ogromnu vrijednost tih projekata, ne samo u ukupnom iznosu što se tiče novaca, nego u onome što će oni značiti nakon provedbe za kvalitetu života ljudi na području naše županije.

„Mi smo spremni da već sljedeće godine krenemo u realizaciju. Očekuje nas ogroman posao. Spremni smo i bit ćemo lokomotiva koja će vući ministarstva vezana za naše projekte kako bismo u što kraćem mogućem roku krenuli s provedbom, da ispunimo cilj i da zajedno kroz mehanizam za Oporavak i otpornost i novu financijsku omotnicu, kroz ITU mehanizme, kroz državni proračun, ali i naša vlastita sredstva što prije realiziramo što veći broj projekata kroz Razvojni sporazum“ – poručio je župan  Željko Kolar i naglasio kako Krapinsko-zagorska županija koja ima dobro uhodanu, uigrani u kompaktnu ekipu koja će, bez sumnje, dovesti do realizacije u zadanom roku. „Da bismo to mogli, tražit ću da se u Razvojni sporazum uvede obrazac vremenskog plana provedbe Razvojnog sporazuma jer bez toga ne možemo niti provoditi obaveze koje imamo, a to je da kvartalno izvještavamo o provedbi. Ključno je da kada se nešto dogovorimo ključni partneri budu usuglašeni. Govorim iz iskustva. Od odluka Vlade 6. prosinca 2019. godine sa sjednice na Dan grada Krapine ispoštovano je ništa ili gotovo ništa. Ovo je druga, konkretnija i šira priča, ali želim da ima sretan kraj“ – zaključio je župan Kolar i napomenuo kako je uloženo previše truda, energije i novaca u cijeli proces, a da sada nešto ostane nedorečeno ili nedovršeno.

Pročelnica Županijskog odjela za javnu nabavu i europske fondove Vlatka Mlakar, koja će u Krapinsko-zagorskoj županiji biti zadužena za realizaciju Razvojnog sporazuma, je kao njegovu najbitniju značajku istaknula  suradnju na dva načina – kroz sufinanciranje projektno-tehničke dokumentacije i kroz sufinanciranje provedbe predloženih razvojnih projekata. „Ciljevi ovog Sporazuma su jačanje konkurentnosti i uravnoteženje regionalnog razvoja kao i smanjenje siromaštva te povećanje standarda regionalne samouprave. Pokazatelji uspješnosti Razvojnog sporazuma su povećanje broja zaposlenih, rast indexa regionalne konkurentnosti, rast bruto domaćih izdataka za istraživanje i razvoj, rast izravnog stranog ulaganja i rast BDP-a – kazala je pročelnica Mlakar, dodavši kako se realizacija ovih projekata namjerava završiti do kraja aktualnog financijskog razdoblja, odnosno do 2027. godine.

Direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije Helena Matuša naglasila je kako će se ovim Razvojnim sporazumom definirati okviri na koji način će županije u okviru regije Sjever pratiti određene trendove industrijske tranzicije koje se događaju u svim županijama, zbog čega je izrađen poseban program za industrijsku tranziciju regije Sjever koji definira konkretne aktivnosti, mjere i ciljeve. „Krapinsko-zagorska županija opredijelila se da će intenzivirati potporu gospodarstvu u sektorima zelenog rasta, zdravstvene industrije, pametne industrije i uslužnog sektora. Ono što bi moglo biti zanimljivo poduzetnicima iz naše Županije su četiri natječaja koja bi trebala biti raspisana tijekom iduće godine. To je Javni poziv za partnerstva za inovacije gdje je na raspolaganju 75 milijuna eura, a radi se o projektima istraživanja i razvoja i potporama za ulaganje u istraživačku infrastrukturu. Zatim je 18 milijuna eura planirano za podršku malim i srednjima start up-ovima za prilagodbu tehnološkim promjenama i prilagodba zelenoj i digitalnoj tranziciji. Za potpore za usavršavanje za djelatnike u navedenim industrijama planirano je 4 milijuna eura, a 2 milijuna eura planirana su za podršku inovacijskim klasterima“ – kazala je direktorica Matuša i dodala kako ove aktivnosti omogućuju gospodarskom sektoru da brže pokrene svoje investicijske cikluse i da stvori kvalitetnu radnu snagu.