Skup je održan u organizaciji Hrvatske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu i u suorganizaciji Krapinsko – zagorske županije te su njime nastavljene aktivnosti u okviru projekta „Koalicija za ranu intervenciju u djetinjstvu“ u Krapinsko-zagorskoj županiji. „Koalicija dionika je oformljena s ciljem zagovaranja promjena koje će usluge učiniti dostupnijima i kvalitetnijima, a u nju su ušle brojne udruge, ustanove i slično. Isto tako, značajan resurs za ranu intervenciju u djetinjstvu su dječji vrtići koji nemaju svoju udrugu, zato su oni oformili Mrežu djelatnika dječjih vrtića u koju su ušli svi djelatnici dječjih vrtića koji rade s djecom s teškoćama u razvoju i žele taj svoj rad unaprijediti“ – rekla je prije početka skupa predsjednica Upravnog odbora Hrvatske udruge za ranu intervenciju u djetinjstvu Marta Ljubišić te dodala da će u sklopu Skupa sklopiti i sporazum između Mreže djelatnika dječjih vrtića i Koalicije za ranu intervenciju u djetinjstvu. „Oni će surađivati na međusobnom osnaživanju, boljem korištenju zajedničkih resursa, podjeli znanja, stručnoj podršci i slično, a surađivat će i na temi međusobnog povezivanja kako bismo išli prema integriranom pristupu ranoj intervenciji u djetinjstvu te će surađivati u samom zagovaranju kvalitetnih i dostupnih usluga u županiji“ – poručila je predsjednica Upravnog odbora HURID-a Ljubišić.

Pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu politiku, branitelje, civilno društvo i mlade Martina Gregurović Šanjug posebno je istaknula kako su potrebe za uslugama rane intervencije sve veće te su one visoko na listi prioriteta Krapinsko – zagorske županije. „Posljednjih desetak godina bilježimo snažan razvoj usluga u tom području, počevši od razvijanja mreže logopedskih kabineta, edukacija za stručnjake, opremanje kabineta pri Specijalnoj bolnici u Krapinskim Toplicama, a nakon toga i oformljavanja posebnih kabineta za ranu intervenciju pri Centru za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice koji je u potpunosti financiran sredstvima Krapinsko – zagorske županije, ali i dodatnog stručnjaka. Time su liste čekanje svedene na minimum“ – podsjetila je pročelnica Gregurović Šanjug te naglasila kako su te usluge bile potrebne i one su u određenoj mjeri odgovorile na postojeće potrebe, no ostaje činjenica da potreba za ovakvom vrstom usluga kontinuirano raste.

Projekt Koalicija za rano djetinjstvo započeo je u rujnu prošle godine te je do sada okupio respektabilan broj lokalnih dionika koji su se udružili u Koaliciju za ranu intervenciju u djetinjstvu i Mrežu djelatnika dječjih vrtića s ciljem zagovaranja kvalitetnijih i dostupnijih usluga za djecu s razvojnim rizicima i teškoćama i njihove obitelji. Ovaj cilj moguće je ostvariti jedino kroz međusektorsku, interdisciplinarnu i koordiniranu suradnju stručnjaka i korisnika rane intervencije, a veliko nam je zadovoljstvo što možemo reći da je prvi korak do tog cilja u Krapinsko-zagorskoj županiji već ostvaren kroz potpisivanje sporazuma o suradnji između Koalicije za ranu intervenciju u djetinjstvu i Mreže djelatnika dječjih vrtića. Sporazum je odraz spremnosti različitih pružatelja usluga da zajednički osmisle modalitete suradnje koji će omogućiti djeci s razvojnim rizicima i teškoćama i njihovim roditeljima pravovremenu i odgovarajuću podršku.

Na tematskom skupu, članovima Koalicije i Mreže i zainteresiranoj javnosti bit će predstavljeni rezultati istraživanja potreba roditelja i djece s razvojnim rizicima i teškoćama, potreba stručnjaka različitih profila i potreba za osnaživanjem civilnog društva kao legitimnog zagovarača promjena u području rane intervencije u djetinjstvu. Istraživanje su proveli studenti Filozofskog fakulteta i Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Zaključci doneseni temeljem rezultata istraživanja i iskazanih potreba roditelja i stručnjaka:

1. Za roditelje je bitno skratiti vrijeme čekanja od sumnje do dijagnoze teškoće, a s intervencijom je bitno početi odmah nakon iskazane sumnje. Roditeljima je potrebno osnaživanje za roditeljstvo djetetu s razvojnim rizikom/ teškoćom (što uključuje i psihološku podršku, edukaciju i relevantne informacije te senzibilizaciju javnosti i prilagodbu fizičke okoline).
2. I roditelji i stručnjaci iz svih sektora i organizacija civilnog društva slažu se da je potrebno:
   1. povećati dostupnost usluga rane intervencije i dostupnost stručnjaka,  
   2. međusektorsko povezivanje usluga i uređenje sustava rane intervencije u djetinjstvu te
   3. osiguranje edukacija.

ZAKLJUČCI OKRUGLOG STOLA

Dio skupa bio je  i okrugli stol na temu „Organizacije civilnog društva kao akteri promjene paradigme u ranoj intervenciji u djetinjstvu u Krapinsko-zagorskoj županiji“ te se stoga tematski skup održava pod naslovom „Rana intervencija u djetinjstvu u Krapinsko-zagorskoj županiji: analiza potreba i kako dalje“.

Na Okruglom stolu okupilo se čak 66 stručnjaka raznih profila te su doneseni sljedeći zaključci:

1. U Krapinsko-zagorskoj županiji nije osiguran pristup usluzi rane razvojne podrške kako je ona predviđena čl. 97 i 98. Zakona o socijalnoj skrbi. To znači da financiranje te usluge nije osigurano putem uputnice od strane Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, već je ono prepušteno lokalnim inicijativama i županijskoj razini vlasti koja nema dovoljno kapaciteta da pokrije sve potrebe. Zaključeno je da aktivnosti Koalicije i MDDV-a trebaju ići u smjeru zagovaranja nacionalnog financiranja usluge rane razvojne podrške.

2. Potrebno je učiniti dostupnima one usluge koje postoje, ali nisu ugovorene, poput ranije spomenute logopedske terapije u funkciji rane intervencije u okviru sustava zdravstva.

3. Koalicija i MDDV će zagovarati promjenu paradigme RID u smislu veće dostupnosti usluga usmjerenih na obitelj. Roditelji lutaju kroz sustave i obilaze stručnjake, a nedostaje integrirani pristup. Zagovarat će se objedinjeno mjesto pristupa uslugama RID, odnosno vođenje obitelji od strane stručnjaka koji zna prepoznati koje usluge obitelj treba i gdje je te usluge moguće dobiti. Također, zagovarat će se RID u prirodnom okruženju djeteta (obitelj, vrtić i sl.) te povezivanje i suradnja dionika na državnoj, županijskoj i lokalnoj razini i iz svih sektora radi ostvarenja tog cilja.