22. rujna – Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama
1999. godine kada su na Općinskom sudu u Zagrebu tijekom brakorazvodne parnice ubijene tri žene, a djelatnica suda je teško ozlijeđena.
Obilježavanje Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama ima za cilj osvijestiti i senzibilizirati društvo na problematiku nasilja nad ženama, nasilja u obitelji. Svako nasilje nad ženama (psihičko, tjelesno, spolno i ekonomsko nasilje) je neprihvatljiv oblika ponašanja jer predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava.
Uvriježeno mišljenje kako je ono što se događa unutar četiri zida privatna stvar u koju ne treba zabadati nos, nažalost, u nas je i danas duboko ukorijenjeno. Žene se nerado odlučuju prijaviti nasilnika, najčešće zbog reakcije nasilnika i posljedično još težeg nasilja, ekonomske ovisnosti, niske razine samopouzdanja te mišljenja kako joj ionako nitko ne može pomoći i zaštititi je.
Svaka treća žena i djevojka doživi fizičko ili seksualno nasilje tijekom života, najčešće od strane intimnog partnera. Porast je broja poziva na telefonske brojeve za pomoć nasilju u obitelji od izbijanja COVID-19. Samo 52% žena u braku ili u zajednici slobodno donosi vlastite odluke o seksualnim odnosima, upotrebi kontracepcije i zdravstvenoj zaštiti. Savjetujemo ženama da nasilje prijave: policiji, nadležnom centru za socijalnu skrb ili državnom odvjetništvu. Isto tako, pomoć možete zatražiti i ako se obratite Domu za žrtve nasilja u obitelji NOVI POČETAK, SOS telefonu za žrtve nasilja u obitelji, ali i u zdravstvenoj ustanovi, organizacijama civilnog društva koje pružaju podršku žrtvama nasilja.
Nasilje nad ženama događa se u raznim aspektima; od ženskog i obiteljskog pa do društvenog života. Ono obuhvaća narušavanje građanskih, kulturnih, ekonomskih, političkih i društvenih prava žena. U Hrvatskoj je svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana. Poražavajuće su to brojke. Većina nasilja ostaje neregistrirana. Nasilnici su osobe svih profesija i socijalnih struktura, od intelektualaca, radnika do dobro situiranih građana i političara.
Nasilje je u svim sferama života sveprisutno i zahtjeva snažnu promjenu društva i tolerancije na nasilje. Prevencija treba započeti u najranijoj dobi: već od uvođenje nenasilnih metoda komunikacije i odgoja u vrtiće. Uvođenje građanskog odgoja kao obaveznog predmeta također je važno kao i teme vezane uz ravnopravnost spolova unutra njega.
Svaki dan tisuće žena i djevojčica žrtve su nasilja. Osvještavanje javnosti o prisutnosti i potrebi prijavljivanja nasilja jedan je od ciljeva rada Povjerenstava za ravnopravnost spolova. Nasilje u obitelji, nasilje nad ženama i općenito nasilje prisutno je danas u našem okruženju i vrlo je važno da se o njemu govori, da se ne šuti. Žrtve nasilja u obitelji su češće žene nego muškarci, a u svakoj obitelji gdje su djeca, ona su svjedoci i nose posljedice nasilja kojem su svjedočila. Važno je poslati jasnu poruku o potrebi prijavljivanja nasilja, progovaranju o doživljenom nasilju i podršci žrtvama nasilja. Za nasilje nad ženama nema opravdanja. Za nasilje je uvijek kriv i odgovoran počinitelj, a nikada žena koja je nasilje preživjela!