Palijativna skrb – izazovi i mogućnosti
Skup je bio namijenjen zdravstvenim radnicima i radnicima u ustanovama socijalne skrbi, organizacijama civilnog društva, ustanovama koje školuju medicinski kadar i svima koji imaju ulogu u brizi za palijativnog bolesnika i njegovu obitelj.
Uvodno slovo održala je mr. sc. Jasna Petek, zamjenica župana za društvene djelatnosti, koja je istaknula kako je Krapinsko-zagorska županija prepoznala važnost razvoja palijativne skrbi kao prioritetnog. Napomenula je kako pacijent s neizlječivom bolešću otpuštanjem iz bolnice u svoj dom dobiva svu potrebnu stručnu pomoć u okviru skrbi koju provode domovi zdravlja. Oni su pak povezani s Općo bolnicom Zabok. No, potrebno je i koordinacijsko tijelo kako bi ta usluga bila još bolja, dodala je zamjenica župana.
Mr.sc. Renata Marđetko iz Centra za koordinaciju palijativne skrbi u Gradu Zagrebu dala je prikaz organizacije palijativne skrbi u svijetu i kako bi trebala biti organizirana u Hrvatskoj, kao i osnovnih načela pristupa palijativnom bolesniku. Također, govorila je o radu Centra za koordinaciju palijativne skrbi u Gradu Zagrebu i ulozi mobilnih timova i centara za koordinaciju.
Ljiljana Hoić iz Mobilnog palijativnog tima Doma zdravlja Centar, Zagreb, u svojoj je prezentaciji uloge medicinske sestre u palijativnom timu i prikazu suradnje bolničkog sustava sa primarnom razinom zdravstvene zaštite, prikazala kako se palijativni bolesnik ne odpušta iz bolnice već predaje na skrb zdravstvenim i socijalnim službama koje pružaju podršku obitelji u njezi bolesnika u njegovom domu. Zaključila je kako je onima koji odlaze iz života potrebno posvetiti istu ulogu koju dajemo onima koji ulaze u život.
O pružanju palijativne skrbi na području Županije govorila je Marija Mirt iz Doma zdravlja KZŽ, Božena Štokan iz Opće bolnice Zabok i Vlatka Mrzljak iz privatne ustanove za zdravstvenu njegu u kući. Općenito, na području Županije ne postoji organizirana skrb o palijativnom bolesniku, veće se oboljeli i obitelj snalaze kroz zdravstveni sustav. Palijativni bolesnici ne bi se trebali snalaziti kroz sustav, oni bi trebali biti vođeni. Na sreću, postoji kvalitetna suradnja među pružateljima skrbi koja to kompenzira, no važno je osnivanje koordinacijskog tima za razvoj palijativne skrbi na razini županije i koordinacije pružatelja usluga. Pristup svakom bolesniku mora biti cjeloviti i multidisciplinaran. Bolesnik mora ostvariti pravo na dostojanstvo, privatnost te povjerljivost. Naglašena je potrebna za dodatnom edukacijom stručnih radnika te općenito zdravstvenog osoblja i informiranje građana, te općenito podizanje svijesti društva o važnosti razvoja palijativne skrbi.
Više je puta istaknuta potreba za razvijanjem volonterstva, naime uloga volontera u palijativnoj skrbi posebno je značajna, a o čemu je izlagala i Olivera Tomas, koordinatorica volontera u Mobilnom timu Franjevačkog svjetovnog reda. Također, govorila je o ulozi socijalnih radnika i socijalnih službi u palijativnoj skrbi.
Dragica Slakoper Lisica iz Obiteljskog centra KZŽ skrenula je pažnju na potrebu pružanja skrbi primjerene kulturnim vrijednostima, potrebama i željama palijativnog bolesnika. U svom izlaganju govorila je i o suočavanju sa bolešću i konačnosti, važnosti kvalitetne komunikacije zdravstvenog i drugog osoblja s oboljelim te psihološkoj pomoći obitelji u skrbi oko umirućeg člana obitelji i žalovanju.
Uvođenje palijativne skrbi u sustav zdravstvene zaštite Krapinsko-zagorske županije neminovnost je, ali je i odraz stvarne potrebe, s obzirom na rastući broj oboljelih i umrlih od zloćudnih bolesti, ali i sve veći broj starih osoba u terminalnom stadiju drugih bolesti kojima je palijativna skrb najprimjereniji oblik zdravstvenog zbrinjavanja.