Obilježen Dan antifašističke borbe
Župan Željko Kolar naglasio je da je antifašizam tekovina koju treba njegovati. „Prvi partizanski odred kod Siska tada je bio jedina vojna postrojba u tadašnjoj Jugoslaviji, prva antihitlerovska vojna organizacija i tadašnja Jugoslavija i Hrvatska su kroz partizanski pokret i antifašističku borbu stali na stranu pobjednika. U europskom ustavu se antifašizam spominje kao tekovina, a ono što mi u Hrvatskoj moramo raditi je da stvarno živimo antifašizam, a ne da ga koristimo samo kada smo u inozemstvu i kada nam treba zbog Europe. Često ga ovdje u Hrvatskoj koristimo samo u dnevnopolitičke svrhe, ali samo onda kada nam treba. Nikako ne možemo Josipa Broza Tita izdvojiti iz antifašističkog pokreta, on je vođa antifašističkog pokreta, vođa partizanskog pokreta, pobjednik u ratu, jedan od osnivač pokreta nesvrstanih. Ustav iz 1974. godine dao nam je mogućnost da formiramo svoju državu. Ako gledamo 1941. i 1945., onda znamo koji su bili dobri dečki, a zbog toga smo danas položili vijece, da se sjetimo svih slobodoljubnih ljudi i antifašista, ne samo u Hrvatskoj nego šitrom Europe, koji su rekli ne Hitleru i načinu takvog razmišljanja“, rekao je župan Kolar.
Gradonačelnik Zaboka Ivan Hanžek osvrnuo se na opasku novinara da je Zabok jedan od rijetkih gradova u kojem su ostali očuvani spomenici antifašističkoj borbi, rekao je da to tumači na isti način kao što su ostala i kršćanska obilježja kada su u mnogim krajevima diljem bivše Jugoslavije rušeni. „To govori o toleranciji i poštivanju, jer u novijoj hrvatskoj povijesti nametnuli su se oni koji su izgubili u 2. Svjetskom ratu, manjina koja je izgubila, ali je postala većina u medijima i institucijama te nametnula osjećaj krivice onima koji su izvojevali pobjedu koja je osigurala da 1991. Hrvatska postane samostalna“, rekao je Hanžek.
