OBILJEŽEN DAN LJUDSKIH PRAVA (70. obljetnica)
Diskusija je održana u Zaboku u Centru za mlade, na kojoj su izlagali Hrvoje Ivančić, pisac i novinar, Dražen Klarić i Martina Prokl Predragović iz Isusovačke službe za izbjeglice te Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije. Događanje je organizirala neformalna inicijativa građana/ki uz podršku Mreže udruga Zagor.
Sudionici diskusije kroz razgovor su pokušali odgovoriti na niz tema, među kojima je bilo i pitanje jesu li slike i priče o migrantima, koje preplavljuju društvene mreže i male ekrane realno prikazane, odnosno što je istina a što su lažne vijesti – „priče o migrantima koji dolaze u milijunima pokoriti Europu, o djeci koja spavaju na snijegu, o ljudima koji pokušavaju preživjeti i pronaći bolji život, o ženama koje migranti siluju, o teroristima koji se infiltriraju među poštene izbjeglice“. Raspravljalo se i o tome zašto svjedočimo migracijama u ovolikim razmjerima baš sad, kakve to ima veze s globalnim političkim silama i procesima, je li Europa zaista ugrožena i od koga te tko su migranti koji žive u Hrvatskoj. Događanju je nazočila i zamjenica župana Jasna Petek.
Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se svake godine 10. prosinca na dan kada su članice Ujedinjenih naroda nedugo nakon završetka Drugog svjetskog rata zaključile „nikad više“ i potpisale Opću deklaraciju o ljudskim pravima 10. prosinca 1948. godine. Deklaracijom se prvi puta u povijesti čovječanstva priznalo pravo svih ljudi na život, slobodu i sigurnost bez ikakvih razlika, uz naglasak kako svaki pojedinac i svaki član društva treba nastojati kroz poučavanje i obrazovanje promicanje poštivanje ovih prava i sloboda, kao i naprednim nacionalnim i međunarodnim mjerama osigurati djelotvorno priznavanje i poštivanje ovih univerzalnih prava.
U Republici Hrvatskoj opća načela Deklaracije ugrađena su u Ustav Republike Hrvatske, njima se jamči jednakost pred zakonom, prava i slobode bez obzira na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, politička ili druga uvjerenja, nacionalno ili socijalno podrijetlo, imovinu, rođenje, naobrazbu, društveni položaj ili druge osobine. Od 2017. godine Republika Hrvatska punopravna je članica Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda sa sjedištem u Ženevi gdje se sa ostalim članicama aktivno zalaže za promicanje i zaštitu temeljenih ljudskih prava.
U Republici Hrvatskoj po dostupnim podacima Ureda pučke pravobraniteljice hrvatski građani najčešće izražavaju pritužbe na diskriminaciju zbog nacionalnog podrijetla, vjere i dobi, posebno u područjima rada, zapošljavanja, javnog informiranja i medija, te pravosuđa i uprave.
