Hrvatski jezik u europskim institucijama
Podsjećamo da je umjesto Delegacije EU u Zagrebu sada svoja vrata otvorilo Predstavništvo Europske komisije, a sve informacije na hrvatskom jeziku objavljuju i Parlament, potom Europsko vijeće, Sud EU, Vijeće EU, veći dio informacija na hrvatskom jeziku objavljuje Europska središnja banka, a uskoro se to očekuje i na stranicama Revizorskog suda.
Za naše je građane važna i institucija Europskoga ombudsmana, stvorena Ugovorom iz Maastrichta. Podsjećamo, ombudsman je osoba koja djeluje kao posrednik između građana i vlasti Europske unije. Ovlašten je primati i istraživati pritužbe svih građana Unije, te svih fizičkih i pravnih osoba koje imaju boravište u nekoj od država članica.
Kao regionalna samouprava, važan nam je i Odbor regija, tijelo koje na europskoj razini predstavlja interese lokalnih i regionalnih vlasti. Članovi Odbora imaju politički mandat na lokalnoj/regionalnoj razini u svojoj državi. Budući da žive i u vlastitim regijama u stalnom su dodiru s gledištima regija koje predstavljaju. Tako kada dođu u Bruxelles na sastanke Odbora regija, donose mišljenja i poglede vlastite regije ili lokalne zajednice u srce europskih procesa odlučivanja.
Ne smijemo zaboraviti da se oko tri četvrtine europske legislative implementira na lokalnoj ili regionalnoj razini, pa je logično da lokalne i regionalne vlasti žele imati pravo glasa pri donošenju novih europskih zakona. Osnivački ugovor obvezuje Komisiju i Vijeće da kada zakonodavni prijedlozi mogu utjecati na lokalne i regionalne interese konzultiraju Odbor regija prije donošenja konačne odluke. Osim na zahtjev institucija EU, Odbor regija ovlašten je davati mišljenja i na vlastitu inicijativu, a ujedno usvaja rezolucije o bitnim političkim pitanjima. Odbor regija djeluje kroz šest specijaliziranih povjerenstava, sastavljenih od članova Odbora regija koji potanko analiziraju prijedloge o kojima Komisija, Vijeće ili Parlament konzultiraju Odbor. One sastavljaju nacrt mišljenja u kojem je izraženo slaganje ili neslaganje s prijedlogom Komisije. O nacrtu se raspravlja na jednom od pet plenarnih zasjedanja koja se održavaju svake godine. Ako većina usvoji nacrt, on se kao mišljenje prosljeđuje Komisiji, Parlamentu i Vijeću.