Koliko smo spremni za članstvo i fondove EU
„Kao i kod svih novih članica, osjećamo da je pred nama – a posebno gospodarstvenicima, puno nepoznatog i prva godina-dvije zasigurno će biti teške, naročito za one koji nemaju iskustva na europskom tržištu“, istaknuo je predsjednik HGK Nadan Vidošević te dodao kako se nikako ne smijemo obeshrabriti mogućim pritiscima ili novim normama. U svom osvrtu na uvijek aktualnu temu stranih investicija on je napomenuo kako trebamo biti racionalni te kako investitori uglavnom nisu imali nikakvih problema tamo gdje je cilj bio jasno definiran.
Prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić napomenula je kako je ovo trenutak promjene načina razmišljanja. „Naša prva zadaća je aktivno sudjelovanje u kreiranju europskih standarda, a državna uprava mora znati što je interes hrvatskog gospodarstva“ – naglasila je te dodala kako nema mjesta lagodnoj neodgovornosti te da je komunikacija svih sektora iznimno važna i neophodna. „Svjesni smo svih mogućih rizika, velikog tržišta ali i velike konkurencije, no ovo je prilika da ne budemo (ispod)prosječna, već uspješna članica Unije“ – kazala je ministrica podsjećajući da je većina sredstava koja će nam biti na raspolaganju namijenjena projektima, kako nacionalnim, tako i onima na nižim razinama. „Europski fondovi znače politiku čistih računa. Iako ni taj sustav možda nije idealan, ipak je daleko bolji nego što je to bila naša tradicija.“ – napomenula je te dodala kako su lokacija i pamet naši glavni aduti.
O političkim i ekonomskim izazovima razgovaralo se kroz dva panela, pa je tako predsjednik saborskog odbora za europske integracije Daniel Mondekar kazao kako apsorpcija sredstava na lokalnoj razini nije zadovoljavajuća, no postoje uspješni primjeri, poput rezultata Zagorske razvojne agencije i županije. Viša znanstvena suradnica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek komentirala je kako je CEFTA – sa svojih 19 milijuna potrošača naspram EU s 500 milijuna ipak posve jasno mjerilo da će u ekonomskom smislu dugoročno ipak prevladati pozitivni efekti. Ona je dodala kako smatra da je hrvatski sustav oporezivanja potrošnje pozitivniji u odnosu na gospodarski rast te da 38 posto poreznog opterećenja BDP-a nije posebno visoko. Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop-Tanta napomenula je kako se i u ovim uvjetima 58 posto hrvatskog izvoza odnosi na tržište Europske unije te smatra kako je većina gospodarstvenika spremna za nove prilike, imajući pritom u vidu da će im sada biti na raspolaganju i daleko veće mogućnosti korištenja europskih fondova. Ona je podsjetila da ne smijemo zaboraviti kako ulaskom u Uniju preuzimamo i neke ugovore o slobodnoj trgovini s trećim zemljama, što je još jedna mogućnost za gospodarstvenike. Zamjenik ministra gospodarstva Alen Leverić najavio je predstavljanje nove industrijske strategije koja će ujedno biti temelj za korištenje europskih fondova u cilju jačanja konkurentnosti te dodao kako gospodarstvenici ne očekuju tektonske promjene od 1.srpnja. Glavni ekonomist Zagrebačke banke Hrvoje Dolenec potvrdio je kako se ulaskom u Uniju u gospodarstvu očekuje pozitivan efekt, čemu u prilog idu i sve češći posjeti i konzultacije zainteresiranih stranih investitora.