Stručnim skupom obilježen Međunarodni dan starijih osoba
Svrha je ovog skupa podizanje svijesti javnosti o psihosocijalnim aspektima starenja, promoviranje unaprjeđenja mentalnog zdravlja i prevencija mentalnih bolesti starijih osoba.
Skupu su se odazvali stručni radnici u ustanovama socijalne skrbi i zdravstvenim ustanovama, liječnici obiteljske medicine i patronažne sestre, te zaposleni u djelatnosti njege u kući kao i gradskim društvima Crvenog križa.
Predavanja su na skupu držale Marina Stanković-Gjuretek, dr. med., Zavod za javno zdravstvo KZŽ, Psihosocijalni aspekti starenja, prof. psihologije, Obiteljski centar KZŽ i prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc.
U uvodnim riječima županica Sonja Borovčak istaknula je kako je briga o starijim osobama i mentalno zdravlje među glavnim javnozdravstvenim prioritetima Krapinsko-zagorske županije te je ona partner svim zdravstvenim ustanovama u dostizanju kvalitetne skrbi za osobe treće životne dobi.
Dr. Marina Stanković Gjuretek, spec. javnog zdravstva iz Zavoda za javno zdravstvo KZŽ u svom je izlaganju naglasila kako je problem starenja jedan od ključnih problema sadašnjice, koji traži značajnu društvenu intervenciju kako bi se odgovorilo na potrebe ove populacije. Stariji ljudi nisu odvojena populacijska skupina nego predstavljaju sastavni dio zajednice u kojoj aktivnim uključivanjem žive, rade i stvaraju. Zdravstveni sustav ima značajnu ulogu u cjelokupnoj skrbi ali tek udružen s odgovarajućim mjerama socijalne zaštite može učinkovito odgovarati na potrebe
Republika Hrvatska s udjelom starog stanovništva od 17,6% ulazi u skupinu zemalja s vrlo starim stanovništvom (zemlje udjelom stanovništva starijeg iznad 65 god. iznad 10%). Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, na području Krapinsko-zagorske županije udio osoba starijih od 65 god iznosi 17,8%. Također, upozorila je na veliki rast broja samačkih kućanstava (broj samačkih kućanstava u 10 se godina povećao za 67%). Starije osobe čak i kad više nisu u mogućnosti same brinuti o sebi nisu spremne napustiti svoj dom, radi čega je potrebno osigurati oblike skrbi u njihovom domu. Krapinsko-zagorska županija prepoznala je problem skrbi o starijima kao jedan od ključnih javnozdravstvenih problema i poduprla razvoj programa pomoći i njege u kući i dostave toplih obroka u kuću korisnika, koji se danas provode na području većine jedinica lokalne samouprave.
Dragica Slakoper-Lisica, prof. psihologije iz Obiteljskog centra KZŽ u svom je izlaganju govorila o često zastupljenom gledanju na starost i starenje kroz dvije osnovne negativne konotacije: jedna je propadanje i slabljenje, a druga je starost, odnosno kronološka dob kao glavna odrednica promjena u procesu starenja, kao i o brojnim predrasudama o starijim osobama, a često netočnim. Posebna pažnja dana je pojmu aktivnog starenja koje ima puno značenja i uključuje mnoge aspekte kvalitete života – odnosi se na očuvanje tjelesnog i mentalnog zdravlja, neovisnost, socijalnu uključenost, pripadanje, osobni rast i smisao života te snažan osjećaj dobrobiti
Izlaganje je zaključila činjenicama koja su potvrđene istraživanjima, a to je da neovisni, mentalno živahni, ispunjeni 100-godišnjaci pokazuju kako zdrav životni stil, osobna snaga i bliske veze s obitelji i zajednicom mogu nadograditi biološke snage, pomičući time granice aktivnog životnog vijeka.
Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc napomenula je kako je depresiju kao bolest općenito teško dijagnosticirati. Svaka 5 žena i svaki 10 muškarac dožive tijekom svog života barem jednu depresivnu epizodu. Procjenjuje se da 100.000.000 ljudi u svijetu, a 200.000 u Hrvatskoj boluje od ove bolesti, a čak 60 % slučajeva nije prepoznato. Očekuje se da će do 2020. godine biti na drugom mjestu učestalosti bolesti u svijetu, a već je sada u Europi vodeći uzrok bolovanja i invalidskih mirovima. Značajno povećava rizik od pojave psihosomatskih bolesti i pogoršava ishod liječenja tjelesne bolesti.
Socio-demografski čimbenici koji povećavaju rizik za pojavu depresije su: samački život, nezaposlenost, manjak edukacije, neaktivnost, siromaštvo, manjak socijalne podrške, dugotrajne poteškoće i život u gradu. Depresija starije dobi bitno odstupa od depresije u mlađoj dobi i ona je rezultat promjena u životu oboljele osobe (smrti supružnika ili drugog bliskog člana obitelji, bolesti i nemoći, odlaska djece iz obiteljskog doma i sl.) i upravo se u starijoj dobi može pojaviti po prvi puta u životu. Danas postoji aktivna i moderna terapija, no najveći je problem što bolesna osoba, ali ni njezina obitelj, često nije spremna sama potražiti pomoć zbog neznanja i stigme, radi čega je nužna pomoć socijalnih i zdravstvenih radnika, ali i šire zajednice. Zaključci su to s održanog stručnog skupa jučer u Krapini.