Izazovi i prilike EU fondova

Šef Delegacije EU u Republici Hrvatskoj Nj.E. Paul Vandoren još je jednom naglasio značajne korake i reforme koje je ostvarila naša zemlja na svom putu pristupanja Uniji, no ujedno je spomenuo kako administrativni kapaciteti još u potpunosti nisu spremni te kako je vrlo bitno omogućiti jednostavan pristup informacijama, strateškim dokumentima i svim detaljima budućeg upravljanja sredstvima iz europskih fondova. „Često mi građani kažu da ne znaju što, gdje i kako prijaviti neki projekt. Naravno, najbitnije je uspostaviti model efikasnog upravljanja sredstvima kroz dugoročno planiranje, a prioriteti moraju biti vrlo pomno odabrani“ – rekao je Vandoren.

Jakša Puljiz, zamjenik ministra regionalnog razvoja i fondova EU napomenuo je kako će tijekom iduće godine Hrvatska provoditi tri financijska programa istodobno – IPA, potom strukturne fondove u trenutnoj financijskoj perspektivi koja traje do 2013., te po novoj koja će se provoditi do 2020. On je dodao kako je IPA svojom zahtjevnošću u svim elementima pripreme i provedbe približna onoj koju imaju strukturni, što je još jedna potvrda da su svi dionici uključeni u provedbu pretpristupne pomoći prošli itekako dobru „školu“ i stekli neprocjenjivo iskustvo koje ih čini spremnijima za strukturne fondove. Puljiz je podsjetio na važnost koordinacijske politike, potom na Nacionalni strateški referentni okvir kao strateški dokument i referentnu točku za korištenje strukturnih i Kohezijskog fonda nakon pristupanja Hrvatske EU, a koji se dalje razrađuje kroz operativne programe. On je priznao da je realno očekivati određene probleme na terenu. To se tiče pripreme i provedbe projekata, za koje je itekako važna sinergija, kako bi se izbjegli eventualni problemi koji bi se mogli pojaviti kod – primjerice – zemljišnih knjiga, građevinskih dozvola i sličnog. Ministarstvo je ove godine već spustilo neke aktivnosti na lokalnu, odnosno regionalnu razinu, kao što je to slučaj identifikacije i predselekcije projekata slabije razvijenih područja koje su provele regionalne razvojne agencije.

Izuzetno korisno bilo je čuti poljska iskustva koja je sudionicima detaljno prenio Krzysztof Kasprzyk, savjetnik u Odjelu za regionalnu i kohezijsku politiku Stalne misije Republike Poljske pri Europskoj uniji. U uvodnom dijelu on je kazao kako su debate i kritike oko nove statističke klasifikacije prostornih jedinica u Hrvatskoj zapravo pogrešne. „Ovakva podjela daje jednake mogućnosti svima, a osim toga, kriteriji raspodjele europskog novca bez ikakvih prepreka u svakoj državi članici mogu pomoći slabije razvijenima.“ – rekao je Kasprzyk. On je to vrlo jasno ilustrirao podacima o raspodjeli sredstava u Poljskoj koja od ukupnih sredstava 3 posto izdvaja izravno za područja istočne Poljske, koja su slabije razvijena od ostatka države, uz – dakako – mogućnost da se na tom istom području sufinanciraju svi drugi projekti bilo kojeg operativnog programa. Zanimljivo je istaknuti da je Poljska proteklih godina puno ulagala u kapacitete na regionalnoj razini, koji danas upravljaju sredstvima izravno. Naime, od ukupnih sredstava 25 posto se izravno dodjeljuje regijama, njih 16, za financiranje projekata u okviru njihovih regionalnih operativnih programa, o čemu regionalna samouprava sama odlučuje.