Zagorski poljoprivr. u posjetu farmama i bioplinskim postrojenjima u Njemačkoj
ZAGORSKI POLJOPRIVREDNICI U POSJETU OGLEDNIM FARMAMA I BIOPLINSKIM POSTROJENJIMA U NJEMAČKOJ
Dana 27. i 28. listopada 2011. godine Županijska poljoprivredna komora Krapinsko-zagorske županije na čelu sa predsjednikom mr.sc. Lukom Čuljak organizirala je stručno putovanje u Njemačku, u grad Langenau s ciljem upoznavanja poljoprivrednika s načinom rada u EU. Stručnom putovanju prisustvovali su poljoprivrednici i stručni savjetnici u poljoprivredi sa područja Krapinsko-zagorske županije. Putovanje je bilo od velike važnosti za poljoprivrednike, jer su dobili uvid u način rada u ekološkoj poljoprivredi, proizvodnji bioplina i komposta, te proizvodnji električne energije iz Sunčeve energije. Posjet farmi i bioplinskim postrojenjima bio je odličan ogledni primjer za poljoprivrednike, te se nadamo da su poljoprivrednici uvidjeli načine poboljšanja poljoprivredne proizvodnje, te da će primjenom dobivenih iskustava povećati unčikovitost i kvantitetu svoje poljoprivredne djelatnosti. Na ovome putovanju bilo je 45 sudionika sa područja Krapinsko-zagorske županije iz područja stočarstva i ekološke proizvodnje. U ova dva dana posjetila se farma obitelji Kaindl, dva bioplinska postrojenja, Bioenergiepark Aham i BAL hybrid-Facility Biomassehof. Također u ova dva dana bila je organizirana prehrana u seoskim objektima Gasthof Linde i Bauernmarkt Dasing gdje vlasnici sami proizvode hranu, te ju pripremaju i prodaju kroz ugostiteljstvo, te su i ovdje vlasnici kroz svoje kratko izlaganje prenijeli našim poljoprivrednicima iskustva o svojoj direktnoj prodaji poljoprivrednih proizvoda na tržište.
Na farmi Kaindl poljoprivrednike je dočekala vlasnica obiteljske farme koja nas je i sprovela po cijelom gospodarstvu. Ova obitelj se bavi ekološkim uzgojem mliječnih krava i ekološkom proizvodnjom povrća, te uz to bave se i proizvodnjom električne energije putem solarnih ćelija. Mliječne krave su cijelo vrijeme na ispaši i po danu i noći, osim zimi su u staji. Svu potrebnu hranu proizvode sami i ne kupuju ništa osim vitaminskih dodataka i naravno njihovo poslovanje je u potpunosti rentabilno. Bio je to savršen primjerak farme za naše poljoprivrednike i dobar putokaz kako i na koje načine razvijati poljoprivrednu proizvodnju na našem području.
Poljoprivrednici Krapinsko-zagorske županije su posjetila i dva bioplinska postrojenja koja se bave proizvodnjom bioplina iz zelenog otpada, travne i kukuruzne silaže, te konjskog gnoja. Zahvaljujući dobrom i stručnom vodstvu njemačkih stručnjaka za bioplinska postrojenja, posebice gospodinu Gebhardu Betzu koji je i ujedno naš dobar prijatelj i član Svjetske oračke organizacije, dobivene su temeljne teorijske i praktične smjernice za proizvodnju bioplina. Proizvodnja i korištenje bioplina iz anaerobne digestije (AD) ima pozitivan učinak na okoliš i društveno-gospodarske koristi za društvo u cjelini kao i za uključene poljoprivrednike. Iskorištavanje unutarnjeg vrijednosnog lanca bioplina poboljšava lokalne gospodarske uvjete i osigurava radna mjesta u ruralnim područjima te povećava kupovnu moć u regiji. Samim time poboljšava životni standard i doprinosi ekonomskom i socijalnom razvoju. U Njemačkoj se vidi kako uzgoj biljaka za proizvodnju bioplina u kombinaciji s vođenjem bioplinskog postrojenja čini tehnologiju proizvodnje bioplina ekonomski privlačnom za poljoprivrednike radi ostvarivanja dodatnog prihoda. Prema riječima gospodina Betza od 1 t biomase prosječno se može proizvesti 200 kW/h energije. Golemi travnjaci i intenzivno stočarstvo stvaraju idealne uvjete za proizvodnju bioplina, službene procjene su da 486 000 goveda, više od 1,2 milijuna svinja i 12 milijuna kokoši zajedno proizvedu godišnje oko 14 milijuna tona gnojiva.
Osim toga, poljoprivrednici dobivaju novu i važnu ulogu u društvu kao proizvođači energije i obrađivači otpada. Postrojenje za proizvodnju bioplina ne proizvodi samo energiju. Biomasa preostala nakon anaerobne razgradnje organske tvari – digestat- predstavlja vrijedno gnojivo, bogato dušikom, fosforom, kalijem i mikro-nutrijentima. Za rasprostiranje po poljoprivrednoj površini može se koristiti ista mehanizacija koja se koristi za svježi stajski gnoj i gnojnicu. U usporedbi sa svježim stajskim gnojem, digestat ima znatno bolja gojidbena svojstva zahvaljujući homogenosti i većoj hranidbenoj vrijednosti, boljem omjeru ugljika i dušika te gotovo potpunom nedostatku neugodnog mirisa.
Prema riječima predsjednika Županijske poljoprivredne komore mr.sc. Luke Čuljka ovo je bilo ciljano organizirano stručno putovanje da našim poljoprivrednicima omogućimo uvid u mogućnosti razvoja poljoprivredne proizvodnje dobrim primjerima u praksi u zemljama EU, posebice zbog toga što smo sada pred ulaskom u EU suočeni s mnogim problemima u poljoprivrednoj proizvodnji što se tiče subvencija, cijena inputa i outputa u poljoprivrednoj proizvodnji, te same prilagodbe s standardima EU.
Nadamo se da su naši poljoprivrednici sa sobom ponijeli mnoštvo pozitivnih iskustava i ideja koje će u budućnosti moći realizirati i tako podignuti kvalitetu poljoprivredne proizvodnje i konkurentnost svojih gospodarstava na viši nivo i tako osigurati svoj opstanak na tržištu, te povećati svoje prihode u poljoprivredi.