04. veljače – Svjetski dan borbe protiv raka

Rak nije isključivo zdravstveni problem oboljelog pojedinca, već ima veliki utjecaj na širi društveni i ekonomski razvoj. U Hrvatskoj je u muškaraca najčešći rak pluća, debelog crijeva i prostate,a  u žena karcinom dojke, pluća i debelog crijeva. Maligne bolesti imaju zajedničke faktore rizika (pušenje, konzumiranje alkohola, nezdrava prehrana, fizička neaktivnost, UV zračenje,neodgovorno spolno ponašanje itd.). Na veliki broja karcinoma moguće je utjecati upravo sprečavanjem tih faktora tj. sprečavanjem početka bolesti primarnom prevencijom: održavanjem poželjne tjelesne težine, primjerenom prehranom, dovoljnim unosom voća i povrća, redovitom tjelesnom aktivnošću, promjenama u spolnom ponašanju i smanjenom izloženošću karcinogenima u okolišu te izbjegavanjem duhana i alkohola.

Svjetska zdravstvena skupština 2005. godine usvojila je Rezoluciju o prevenciji i kontroli karcinoma (WHA 58.22 Cancerpreventionandcontrol) na svom 58. zasjedanju u Ženevi da bi ukazala na rastući problem karcinoma u svijetu. Rezolucija ukazuje na potrebu izrade i osnaživanja komprehenzivnih nacionalnih programa kontrole raka, a koji uključuju prevenciju, rano otkrivanje, uspješno liječenje i palijativnu skrb. Nacionalni programi kontrole raka su javnozdravstveni programi kojima je cilj smanjenje broja oboljelih i umrlih od raka te poboljšanje kvalitete života pacijenata, kroz sustavnu ravnomjernu implementaciju «evidence-based» strategije za prevenciju, rano otkrivanje, dijagnostiku, liječenje i palijativnu skrb, koristeći na najbolji način raspoložive resurse.

Uz primarnu prevenciju, rano otkrivanje raka-sekundarna prevencija, odnosno probir, ima vrlo važnu ulogu u borbi protiv raka jer se ranim otkrivanjem i pravovremenim liječenjem može bitno smanjiti smrtnost od raka. U Hrvatskoj se sada provode tri Nacionalna programa: Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva i Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice.

Rak dojke je najčešći rak i vodeći uzrok prijevremene smrti žena u dobi od 35. do 64. godine u Krapinsko-zagorskoj županiji.Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke u našoj županiji počeo je s provedbom krajem 2006 godine.

Obuhvaćene su sve žene u dobi od 50 do 69 godina koje na kućnu adresu dobivaju poziv za mamografiju koja se provodi u dvije mamografske jedinice, OB Zabok i SB Krapinske Toplice. Sada ide četvrti ciklus pozivanja i bilježimo iznimno zadovoljavajući odaziv od 77%. Za Krapinsko-zagorsku županiju je prije početka provedbe Nacionalnog programa bilo karakteristično kasno otkrivanje ove bolesti i posljedično visoka stopa smrtnosti. Visoki odaziv na preventivni pregled doprinosi ranom otkrivanju bolesti i u nadolazećem razdoblju očekuje se smanjenje smrtnosti od ovog karcinoma.

Rak debelog crijeva je jedno od najčešćih sijela raka kod oba spola u razvijenim zemljama. U Hrvatskoj, a i u Krapinsko¬zagorskoj županiji je na drugome mjestu po pojavnosti, kod muškaraca iza raka pluća, a kod žena iza raka dojke. Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva počeo je sa provedbom početkom 2008. godine. Obuhvaća muškarce i žene u dobi od 50-74 godine. Test na okultno krvarenje (FOBT¬fecalocultblood test) zbog jednostavnosti primjene trenutno je najprikladnija metoda za rano otkrivanje ove bolesti. Provodi se kod kuće, a uzorci se analiziraju u Županijskom Zavodu za javno zdravstvo. U Krapinsko-zagorskoj županiji odaziv je 20% što je slučaj i sa većim dijelom Hrvatske.

Rak vrata maternice uzrokovan je infekcijom humanim papiloma virusom (HPV).

Po pojavnosti u Hrvatskoj je rak vrata maternice je na 2. mjestukod žena u dobi od 35 do 49 godina te na 3. kodžena u dobi od 30 do 39 godina. U Krapinsko-zagorskoj je na 1. mjestu kod žena u dobi od 30-39 godina. Zbog mogućnosti rane dijagnostike od ovog karcinoma ne bi smjela umrijeti niti jedna žena. Dijagnosticira se jednostavnom, brzom, besplatnom, lako dostupnom i neinvazivnom metodom, PAPA testom. To je pretraga kojom se uzima obrisak rodnice, vrata maternice i kanala vrata maternice. Bolest se sporo razvija i potrebno je dugo vremena da se promijenjene stanice razviju u rak.

Prema podatcima HZJZ-a u našoj zemlji se godišnje napravi više od 400.000 Papatestova, no dosada se zbog nedostatka organiziranog programa probira mnogim ženama Papatestučestalo ponavljao, dok druge žene nisu nikada pristupile pregledu.

Iz navedenih razloga, kao i zbog činjenice da su jedino u organiziranom probiru jasno definirani svi postupci i njihovi provoditelji, test i ciljna populacija, Vlada Republike Hrvatske je 2010. usvojila Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice, koji je s provedbom započeo u studenom 2012. godine.

Osnova probira za rak vrata maternice je pronaći promijenjene stanice vrata maternice u ranom stadiju kada je promjene lako odstraniti, tako da se ne razviju u rak vrata maternice. Liječenje uznapredovalog raka vrata maternice puno je teže i manje uspješno.

Program je namijenjen svim ženama u Republici Hrvatskoj u dobi od 25 do 64 godine starosti.

Odaziv na ovaj Nacionalni program je nizak, 12% za Krapinsko-zagorsku županiju što je u skladu s prosjekom Hrvatske. U nadolazećem razdoblju cilj nam je senzibilizirati žene i potaknuti ih na odaziv.