Autohtone sorte vinove loze se vraćaju u zagorske vinograde!

Obilazak je organiziran u sklopu velikog projekta revitalizacije autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja, koji je započeo još 2006. godine i koji u svojoj četvrtoj fazi polako dolazi i do svog krajnjeg cilja – širenja uzgoja autohtonih zagorskih sorti vinove loze i prateće proizvodnje vina. Župan Željko Kolar je nakon obilaska istaknuo kako se već niz godina pokazuje i dokazuje kako je Krapinsko-zagorska županija odlična vinska regija. „Kod nas se proizvode vrhunski pjenušci, ledena i sortna vina, a žive i rade vinogradari i podrumari koji su na svim europskim i svjetskim izložbama vina osvojili i najveća odličja. Sada nas posebno veseli što smo došli u četvrtu fazu kad ćemo moći proizvoditi vina od zagorskih autohtonih sorata te ćemo moći kroz matičnjak ponuditi sadnice koje će Krapinsko – zagorska županija subvencionirati sa 50 posto“ – rekao je župan Kolar te najavio da će Trgocentar, kao partner Županije, već sljedeće godine na tržište izbaciti prvih 30 tisuća čokota. „Radit će se o otprilike 20 tisuća Svehrvatske beline i 10 tisuća čokota Svetokriške bjeline, a cijena će biti formirana na proljeće prije puštanja sadnica u prodaju. Broj sadnica 2024. godine povećat ćemo za 100 posto, a čitavo će vrijeme Županija kroz mjere ruralnog razvoja sufinancirati same cjepove“ – istaknuo je župan Kolar.

Voditelj proizvodnje tvrtke Trgocentar Mladen Kantoci naglasio je kako je na tri lokacije koje su obiđene posađeno oko 18.000 loza autohtonih sorata. „Drago mi je da smo se i mi kao gospodarski subjekt uključili u ovu priču. Mi smo pokrenuli proizvodnju 2012. godine sa podizanjem prvog matičnjaka vinove loze od kuda su se uzimali pupovi, da bi prošle godine krenuli u proizvodnju sadnog materijala. Proizvodnja loznih cijepova ide dalje i mi ćemo za 2023. godinu proizvesti nekakvih 40-tak tisuća sadnica, koje će biti ponuđene kroz našu prodajnu mrežu zainteresiranim vinogradarima” – istaknuo je voditelj proizvodnje Kantoci.

BRENDIRANJE ZAGORSKE BELINE

„Došli smo u fazu kada našim velikim vinarima nudimo da u svoje vinograde zasade autohtone zagorske sorte i iz njih proizvode vrhunska zagorska vina te da počnemo brendirati zagorsku belinu, koju želimo kao vino zaštititi uz pomoć struke odnosno našeg stalnog partnera, zagrebačkog Agronomskog fakulteta. To je nešto čemu ćemo se posvetiti u naredne tri godine. Čitavo vrijeme ističemo da smo jedina regija u Europi koja ima zaštićen kompletan meni – puricu kao glavno jelo, prilog mlinci, deseret štrukli, dodatak bagremov med zagorskih brega, a sad nam je želja zaštiti i zagorsku belinu kao vino. U tom ćemo trenutku sigurno biti jedinstveni u Europi i uz našu turističku zajednicu, uz naš novi brending i promociju, sigurno ćemo biti interesantni europskom tržištu kao destinacija – poručio je ovom prilikom župan Željko Kolar te najavio kako će raspisati natječaj na nacionalnoj razini za novi vizualni identitet zagorske beline te pozvao sve dizajnere da se uključe u taj natječaj.

1,2 MILIJUNA KUNA u 16 GODINA 

Pročelnica Upravnog odjela za gospodarstvo, poljoprivredu, turizam, promet i komunalnu infrastrukturu Sanja Mihovilić podsjetila je kako se s cjelokupnim projektom revitalizacije autohtonih sorata vinove loze započelo još 2006. godine. „Tada je sklopljena suradnja s Agronomskim fakultetom koji ovaj projekt može kvalitetno voditi. U 16 godina provedene su razne faze istraživanja, a Županija je za ovaj projekt osigurala financijska sredstva. Dosad je za istraživanje, tiskanje monografije, niz promotivnih aktivnosti i suradnju s Agronomskim fakultetom uloženo 1,2 milijuna kuna. Godine 2012. priključila nam se i tvrtka Trgocentar bez koje ova suradnje ne bi bila tako plodonosna” – pojasnila je pročelnica Mihovilić naglasivši kako se radi o izuzetno dobroj suradnji znanstvene struke i lokalne i regionalne samouprave te gospodarstva.

Profesor sa Agronomskog fakulteta i voditelj projekta revitalizacije autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja Edi Maletić rekao je kako je ovo jedan od njihovih najuspješnijih projekata. ”Cilj mu je bio najprije da pronađe sve te stare zagorske sorte, da ih spasi, da ih identificira, opiše, kolekcionira i revitalizira, a to znači vraćanje tih sorata u zagorske vinograde” – kazao je prof. Maletić i  podsjetio da je projekt krenuo obilaskom starih zagorskih vinograda i traženjem starih sorti. „Nekada smo našli po jedan, dva ili tri trsa koje smo doslovce u zadnji čas spasili. To su prije svega te stare ‘zagorske beline’, kojih smo pronašli ukupno osam, a sve skupo dvadesetak starih sorti, od kojih većinu možemo vezati za Hrvatsko zagorje, i koje su se stoljećima uzgajale ovdje, pa su prije nekakvih 50-60 godina zapostavljene. Naš je zadatak bio da utvrdimo koje su nepravedno zapostavljene i koje zaslužuju po svojim karakteristikama danas da se vrate u zagorske vinograde. Hrvatsko zagorje je odlična vinogradarska podregija i tu se zaista mogu dobiti odlična, pogotovo bijela vina, ali mi smo htjeli da pored ovih internacionalnih sorti, da vratimo i te stare zagorske sorte i mislim da smo u tome uspjeli, jer u ovoj četvrtoj fazi projekta sad se možemo pohvaliti i sa rezultatima, a to su ovi vinogradi koji su zaista vrhunski uspjeli i koji su posađeni na pravim vinogradarskim položajima” – rekao je prof. Maletić i dodao da je rasadnička proizvodnja razvijena u suradnji sa Trgocentrom.

BRAND ZAGORSKIH VINA

Poznati hrvatski gastronom Radovan Marčić nije skrivao uzbuđenje napomenuvši da se radi o priči koja je za njega senzacija. ‘“Moje poznavanje zagorskih vina kreće prije 40 godina, kada je bilo vino ”ne piti”. Zadnjih godina zagorska vina su sve bolja, a sada ovdje svjedočim nekom novom početku. Ali ovo je nevina priča, jer se na fantastičan način spojila znanost, produkcija, dakle županija i profesija. To može roditi jednoj divnoj stvari i već rađa, a to je gastronomija i brand tih zagorskih vina u nastajanju može biti nevjerojatno potencijalan sa jelima koja su autohtona i tradicionalna” – zaključio je Marčić.

Načelnik Općine Sveti Križ Začretje Marko Kos rekao je kako ga posebno veseli što se sve skupa odvija na području Općine Sveti Križ Začretje. „Postoji dokumentacija da su upravo iz ovih područja po cijeloj Europi bila distribuirana vina. Pojavom raznih bolesti, a i novi zub vremena je napravio da su stari vinogradi bili zapušteni. Staračka domaćinstva nisu mogla snabdijevati ove vinograde sa onim što je bilo potrebno. No, vraćamo se svojim korijenima i koristimo ove sjajne položaje za proizvodnju ovih vrhunskih vina. Lagana lepršava zagorska vina mislim da mogu biti dika svima nama i veselimo se da će u budućnosti na svakom zagorskom stolu naći se autohtoni proizvod” – poručio je načelnik Kos i zaključio kako je ovo ne samo projekt nego i poduhvat, koji u budućnosti može dati ogromne rezultate i na eno gastronomskoj sceni, ali na  turističkoj sceni i Krapinsko-zagorske županije i Općine Sveti Križ Začretje.