Dan crvenih haljina
Obilježavanje Dana crvenih haljina započelo je u Sjedinjenim američkim državama 2002. godine kako bi se podigla svijest žena o važnosti prevencije moždanog i srčanog udara. Moždani udar u žena je još uvijek nedovoljno istražen, iako je jedan od vodećih uzroka invaliditeta i smrti koji ih znatno češće pogađa. Budući da se većina moždanih udara može prevenirati zdravim stilom života, prepoznavanjem prisutnih čimbenika rizika i njihovim liječenjem, ovaj dan simbolizira borbu žena za preuzimanjem brige o vlastitom zdravlju. Najvažniji korak u borbi protiv moždanog udara u žena je edukacija – poznajemo li uzroke možemo promijeniti način života i smanjiti rizike, a znanje o simptomima pomoći će nam da pravovremeno reagiramo i tako pomognemo sebi ili drugima ako do moždanog udara ipak dođe.
Specijalna bolnica Krapinske Toplice obilježava Dan crvenih haljina u petak 7. veljače 2020. godine javnozdravstvenom akcijom u vremenu od 10.00 do 18.00 sati, a odnosi se na procjenu rizika moždanog udara i to mjerenjem krvnog tlaka, određivanjem razine glukoze i lipida u krvi te ispunjavanjem anketnog upitnika za procjenu rizika od moždanog udara. U 14 sati bit će održana predavanja za građanstvo (prizemlje – Plava dvorana) na teme: Migrena, žene i moždani udar (mr.sc. Ivan Dubroja, dr. med., spec. neurolog) i Tjelesna aktivnost u prevenciji moždanog udara (Zdravko Maček, dipl. physioth.)
U petak, 7. veljače 2020. godine, odjenite crveno i podignite svijest o specifičnostima i opasnostima moždanog udara u žena!
Unatoč preventivnim akcijama koje su do sada poduzete, a nisu bile vezane za spol, zamjećuju se lošiji ishod moždanog udara u žena. Smatra se da je to posljedica prevalencije ili jačeg utjecaja vaskularnih čimbenika rizika kao što su hipertenzija, dijabetes melitus, fibrilacija atrija, depresija i psihosocijalni stres. Zbog češće netipične prezentacije (kao npr. izolirane pojave kortikalnih simptoma), ženski je moždani udar u hitnoj službi teže prepoznat. Također se zamjećuje rjeđe ili zakašnjelo javljanje žena u hitnu službu u slučaju netipične prezentacije ili blažeg moždanog udara, što otežava ili onemogućava liječenje.
Jači utjecaj na nastanak moždanog udara u žena ima migrena. Kombinacija migrene s pušenjem ili upotrebom oralne kontracepcije nema aditivni već eksponencijalni porast rizika za nastanak moždanog udara. Žene su pod povećanim rizikom od nekih moždanih udara koja se vežu uz određena hormonalna stanja specifična za žene kao npr. trudnoća i postporođajno doba. Povećan je rizik preeklampsije i eklampsije. Hormonalne promjene tijekom trudnoće i postporođajnog doba povećavaju rizik tromboze vena i venskih sinusa. Rizik se također povećava kod primjene hormona kao npr. oralnih kontraceptiva ili hormonske nadomjesne terapije. Nije ispitan niti utjecaj hormonalne hiperstimulacije u medicinski potpomognutoj oplodnji.
Zbog mogućeg utjecaja terapije na plod u trudnoći, nedovoljno je ispitano aktivno liječenje, koje je neophodno primijeniti. Rezultati kliničkih ispitivanja su poznati uglavnom u muškaraca budući da su žene nedovoljno zastupljene u ispitivanju aktivnog liječenja, tim više što je u stvarnosti veća prevalencija „netipičnog bolesnika s moždanim udarom“, starijih žena, s većim brojem komorbiditeta koji nisu bili uključeni u klinička ispitivanja. Rezultati liječenja takvih bolesnica stoga odudaraju od publiciranih rezultata. Iz rezultata ispitivanja reperfuzijske terapije poznato je da žene imaju istovjetnu dobrobit liječenja kao i muškarci. Iako nisu provedena klinička ispitivanja, iz dostupnih podatka vidljivo je da je ishod moždanog udara u žena lošiji nego u muškaraca. U ishodu moždanog udara zamjećuje se veća onesposobljenost, lošija kvaliteta života, a češća je depresija.
