Istraživanje AER-a o informiranosti i pristupu europskim fondovima
Krapinsko-zagorska županija jedna je od europskih regija koje su sudjelovale u opsežnom istraživanju Skupštine europskih regija o informiranosti i pristupu europskim fondovima, koje je rezultiralo političkim izvještajem koji ima dva cilja. Prvi je pomoći regionalnim dionicima da što više sudjeluju u korištenju ovih sredstava, dok je drugi cilj sve preporuke prozašle iz ovog istraživanja proslijediti europskim institucijama.
Prema raspoloživim informacijama, višegodišnji financijski okvir koji predlaže Europska komisija pokazuje stagnaciju u financiranju kohezijske politike u okviru strukturnih fondova, no s druge strane najavljuje mogući porast sredstava u okviru sektorskih programa i INTERREG-a. Upravo je zato od vitalnog značaja za regije da se snažnije okrenu sektorskim programima, koji su najčešće prilagođeniji ciljanim akcijama i projektnim idejama.
Istraživanje je pokazalo da informacije o postojanju svih fondova i programa te njihov detaljan opis moraju biti unaprijeđene. Naime, izuzetno je teško orijentirati se i identificirati program koji pojedinom korisniku najviše odgovara, obzirom da se godišnje objavi do 400 različitih poziva na dostavu projektnih prijedloga. Uz to, pozivi su natjecateljskog karaktera, a pravila i procedure pojedinih natječaja ponekad su teško razumljiv. Ovaj izvještaj ujedno još jednom naglašava činjenicu da su kompleksnost i birokracija na tako visokoj razini da u najvećoj mjeri prijavitelji nužno trebaju podršku kod prijave svojih projekata.
Iz ovog izvještaja, koji je u izvornom obliku priložen ovom tekstu, izdvajamo nekoliko napomena. Europski sektorski programi nisu uvijek dobro poznati onima na koje se odnose, jer informacije dolaze iz različitih izvora. Primjeri iz prakse pokazuju da je dobar način rješavanja ovog problema uspostava integriranih komunikacijskih alata na regionalnoj razini, poput platformi, biltena i sličnog.
Nadalje, kod mnogih je potencijalnih korisnika – poput udruga, malih poduzeća, lokalne samouprave i drugih – teško identificirati relevantne programe sufinanciranja ukoliko je prijavitelj još u fazi projektne ideje. U izvještaju se predlaže uspostavu i korištenje centralnog mjesta na kojem bi se objavili provedeni projekti, kako bi se potencijalni prijavitelji na natječaje mogli lakše i iz prakse informirati o tome kakve su se aktivnosti točno provodile, koji su troškovi bili prihvatljivi, koje su ciljne grupe bile obuhvaćene i slično.
U državama koje su postale članicama EU tijekom posljednjeg proširenja, kao i kandidatkinjama, primjetan je nedostatak administrativnih kapaciteta, što za sobom povlači potrebu treninga osoblja na svim razinama uprave. Izvještaj skreće pozornost na vodič za korisnike (Beneficiary’s Guide) koji je izrađen u okviru INTERREG projekta njemačkih regija, a koji daje sve relevantne informacije o razvijanju projektne ideje, popunjavanju obrazaca, upravljanju projektom, opravdanim troškovima i drugome. Umrežavanje različitih dionika koji sami ponaosob nemaju ni prostora ni kapaciteta za objedinjavanje relevantih informacija, davanje savjeta i podrške kod prijave projekata, u mnogim se slučajevima pokazalo dobrom praksom. Takvo je umrežavanje u nekim situacijama samo po sebi bilo projekt.
Ovaj će izvještaj, u konačnici, biti dodatni motiv trenutnim raspravama u europskim institucijama, vezanim uz nužnu potrebu za pojednostavljenjem svih procedura – programa i njihovog sufinanciranja, kao i razvijanjem pomoćnih usluga koje trebaju biti skrojene po mjeri korisnika.