Međunarodni dan starijih osoba
Međunarodni dan starijih osoba proglasila je Glavna Skupština Ujedinjenih naroda 14. prosinca 1990. godine kako bi se naglasila važnost osiguravanja životne sredine koja se može prilagoditi potrebama i sposobnostima stanovnika treće dobi. Proglašenjem međunarodnog dana starijih osoba želi se potaknuti države da starijim članovima osiguraju zadovoljenje njihovih potreba i omoguće im sudjelovanje u društvu u skladu s njihovim fizičkim i intelektualnim sposobnostima. Međunarodni dan starijih osoba ove se godine obilježava pod temom “Otpornost starijih ljudi u svijetu koji se mijenja
Pandemija koronavirusa pogoršala je postojeće nejednakosti. To se odnosi na socioekonomski, ekološki, zdravstveni i klimatski utjecaj na živote starijih osoba, posebno starijih žena koje čine većinu starog stanovništva, što ističe i komemoracija u New Yorku s temom: “Otpornost i doprinosi žena starije životne dobi”. Tema koja se odnosi na žene starije životne dobi ove je godine u fokusu i njom se želi ukazati kako one značajno doprinose političkom, građanskom, ekonomskom, društvenom i kulturnom segmentu, no njihov doprinos često ostaje nevidljiv ili zanemaren. Ujedinjeni narodi naglašavaju kako ovogodišnja tema Međunarodnog dana starijih osoba služi i kao podsjetnik na značajnu ulogu koju žene starije životne dobi imaju u suočavanju s globalnim izazovima, ali i njihovom rješavanju kojem doprinose svojom snagom i otpornošću. Tema koja će obilježiti Međunarodni dan starijih osoba 2002. godine poziv je na akciju, kao i prilika za inkluziju glasa žena starije životne dobi. Cilj je prikazati njihovu snagu, otpornost i doprinose društvu, istovremeno promičući političke dijaloge koji će poboljšati zaštitu ljudskih prava starijih osoba i priznavanje njihovih doprinosa za cjelokupniji održivi razvoj.
Ciljevi ovogodišnjeg Međunarodnog dana osoba su istaknuti otpornost i snagu starijih žena pri suočavanju s ekološkim, društvenim, ekonomskim i cjeloživotnim nejednakostima. Želi se podići svijest o važnosti boljeg prikupljanja podataka o svjetskoj populaciji, razvrstanih po dobi i po spolu. Cilj je i pozvati sve zemlje članice Ujedinjenih naroda, tijela UN-a, UN Women i civilna društva da i žene starije životne dobi uključe u središte raznih zbivanja, osiguravajući im pritom jednakost spolova, kao što je i pisano u izvješću Glavnog tajnika UN-a.
Međunarodni dan starijih osoba je poseban dan za starije osobe širom svijeta i obilježava se s ciljem da se naglasi koliko je važno prilagoditi okruženje u kome živimo potrebama i sposobnostima stanovnika trećeg doba. Također, na taj dan prisjećamo se cjelokupnog doprinosa starijih osoba u izgradnji suvremenog društva. Uvažavanje i razumijevanje starijih osoba temelj je svakog razvijenog društva.
Obilježavanje Međunarodnog dana starijih osoba ujedno ima za cilj da se ukaže javnosti da je uvažavanje demografskih trendova i socijalna inkluzija starijih osoba od presudne važnosti za kreiranje održive urbane sredine koja promiče jednakost, blagostanje i prosperitet zajednički za sve građane.
Starenje populacije danas predstavlja jedan od najvećih uspjeha čovječanstva ali i jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova. Neophodno je istaći da je udio osoba starijih od 60 godina u porastu i da se taj trend nastavlja sa jedne strane uslijed opadajuće stope nataliteta, a sa druge strane uslijed povećanja dužine životnog vijeka. Starost nije bolest, već je starost životno razdoblje povezano s dobi iznad 65 godina. Starenje počinje od začeća i traje do smrti kao prirodan, ireverzibilan proces koji stalno napreduje. Starenje populacije u 21. stoljeću postaje javnozdravstveni prioritet jer je starijim osobama potrebno omogućiti što duži životni vijek u dobrom zdravlju. Funkcionalno sposobna i zdrava osoba starije dobi može biti koristan član zajednice i potencijal za prijenos umijeća, vještina i radnog iskustva na mlađu dob.
Što se Krapinsko-zagorske županije tiče u dobnu skupinu od 0-14 godina starosti otpada 13,75% stanovništva, 65,48% stanovništva spada u dobnu skupinu od 15-64 godina starosti dok u skupinu od 65+ otpada ostatak od 20,77% stanovništva. S obzirom na navedeno distribucija po dobnim skupinama u Krapinsko-zagorskoj županiji ne odstupa značajno od državnog prosjeka. Trend starenja stanovništva i dalje je prisutan na razini cijele Republike Hrvatske pa tako i u Krapinsko-zagorskoj županiji. Posljednji raspoloživi podaci govore da se indeks starenja stanovništva u Republici Hrvatskoj u periodu od 1971. – 2020. godine kretao u rasponu od 47,2% – 149,3%. Spomenuti postoci govore kako se postotak stanovništva starijeg od 60 godina u odnosu na stanovništvo mlađe od 20 godina povećava što je negativna tendencija. Na razini Krapinsko-zagorske županije nema raspoloživih podataka nakon 2011. godine odnosno nakon popisa stanovništva iz 2011. godine kada je zabilježeni indeks starenja bio na razini od 113% dok je isti na razini Republike Hrvatske bio 116%. Za pretpostaviti je da se indeks starenja stanovništva u promatranom periodu u Krapinsko-zagorskoj županiji kretao na isti način te da je i u Krapinsko-zagorskoj županiji zabilježena negativna tendencija kretanja.
Prosječna starost ukupnog stanovništva Republike Hrvatske iznosila je 43,4 godine (muškarci 41,5 žene 45,0), što Hrvatsku svrstava među najstarije nacije Europe. Prema nekim prognozama će do 2030. godine biti više ljudi starijih od 60 godina nego djece mlađe od 10 godina, pri čemu će te brze promjene u starosnoj strukturi prije svega zahvatiti zemlje u razvoju.
Krapinsko-zagorska županija još je prije 10-ak godina utvrdila skrb o starijim osobama kao jedan od pet socio-zdravstvenih prioriteta. Veliki dio aktivnosti u realizaciji ovog prioriteta usmjeren je razvoju izvaninstitucionalnih programa skrbi i općenito podizanju kvalitete života starijih osoba. Već niz godina financijski se podupire provođenje socijalnih usluga i programa za starije, kao i financiranje rada Matice umirovljenika KZŽ. U tu svrhu u proračunu KZŽ za 2022. godinu osigurano je 400.000 kn.
Povodom Međunarodnog dana starijih osoba Dom zdravlja Krapinsko-zagorske županije planira sljedeće aktivnosti:
Oroslavje – 4.10. – mjerenje GUK-a i RR-a u prostoru patronažnih sestara
Donja Stubica – 3.10. – na trgu prigodni program djece DV Bubamara za bake i djedove ,mjerenje tlaka i šećera u krvi u suradnji sa CK
Desinić – 4.10. – Udruga umirovljenika – mjerenja tlaka, GUK-a i savjetovanje
Hum na Sutli – 7.10. u Udruzi umirovljenika- mjerenja tlaka, GUK-a i savjetovanje
Pregrada– 3.10.- u Udruzi umirovljenika- mjerenja tlaka, GUK-a i savjetovanje
Ispostava Pregrada – 5.10. posjeta korisnicima Doma Golubić
Klanjec – 30.9. kontrola RR-a i GUK-a ispred ljekarne Gambex
Kumrovec – 3.10. u 10.30 u općini Kumrovec- mjerenje RR-a i GUK-a
Zagorska Sela – u suradnji s CK posjeta jednoj od najstarijih stanovnica
Radoboj – 4.10. od 9 do 10 sati u Udruzi umirovljenika – mjerenja tlaka, GUK-a i savjetovanje
Krapina– 11.10. u Gradskoj ljekarni od 8 do 10 sati – mjerenja tlaka, GUK-a i savjetovanje
Zlatar – 13.09.– Udruga umirovljenika – mjerenje RR i GUK-a; 27.09.– Mjerenje RR, GUK, BMI – čekaonica ambulante Zlatar
Lobor- 28.09. – Udruga Kućna pomoć Lobor, mjerenje RR i GUK, predavanje „Čuvanje zdravlja srca u starijih osoba“ – dr Jazbec
Ispostava Zlatar- 26.-30.09. – Obilazak korisnika u udomiteljskim obiteljima
Krapinske Toplice- 30.09. u ljekarni Flora mjerenje GUK-a i RR 08-09 sati
Sveti Križ Začretje- 30.09. u prostorima ljekarne od 9 do 11 sati
Marija Bistrica– 3.10. savjetovalište u prostoru patronažne sestre – mjerenje RR-a i GUK- a od 7:30 do 8:30 sati
Veliko Trgovišće– 6.10. u ljekarni – mjerenje RR-a i GUK-a