Okrugli stol i tematska sjednica o problemu seksualnog nasilja

Predavanju se odazvao  velik broj stručnjaka i stručnjakinja koji na različite načine dolaze u kontakt s potencijalnim žrtvama seksualnog nasilja. Održavanje okruglog stola i tematske sjednice svojim prisustvom podržale su i zamjenica župana za društvene djelatnosti Jasna Petek te pročelnica Upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade Martina Gregurović Šanjug. Neočekivano veliki broj sudionika govori o velikom interesu stručnjaka i stručnjakina za ovo područje.  Uvodničarke okruglog stola bile su koordinatorica Ženske sobe Maja Mamula, sutkinja Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske Branka Žigante Živković, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zabok Tanja Cujzek i voditeljica SOS telefona i savjetovališta za žene žrtve nasilja KZŽ Nina Očko. Moderatorica Okruglog stola i tematske sjednice bila je Tajana Broz, volonterka SOS telefona i svjetovališta za žene žrtve nasilja. Uvodničarke su predstavile problematiku seksualnog nasilja, statističke podatke, te poteškoće u postupcima dokazivanja kaznenih djela seksualnog nasilja, procesuiranja, kažnjavanja kao i poteškoće rada sa žrtvama seksualnog nasilja.

Tijekom tematske sjednice doneseni su sljedeći zaključci:

1. Jako mali broj prijava djela seksualnog nasilja (u prosjeku 1 od 20 žrtava prijavljuje), a oko 90% žrtava seksualnog nasilja su žene, odnosno, djevojčice.

2. Najveći je razlog neprijavljivana seksualnog nasilja, posebice u manjim sredinama, su stigmatizacija žrtve i nepovjerenje u institucije. Vrlo često osobe koje prijave budu, ne samo stigmatizirane, nego i izolirane od strane zajednice koja žrtvu optužuje da je sama kriva što joj se to dogodilo/ izazvala počinitelja.

3. Još jedan od razloga neprijavljivanja je manjak informacija žrtve; bilo o tome što je seksualno nasilje, kao i o tome koja su prava žrtve kao osobe u vezi ili u braku.

4. Postoji značajan problem prikupljanja dokaza u smislu obavljanja ginekoloških pregleda u svrhu prikupljanja uzoraka (kao i eventualne prevencije širenja bolesti), posebice ukoliko se radi o djeci i mlađim djevojčicama za koje bolnice tvrde da nemaju potrebna znanja i instrumente. Zbog gubitka vremena i vremenskog odmaka do kojeg dolazi uslijed pregovaranja tko može i kada odraditi pregled, često bude prekasno i dokazi više nisu valjani.

5. Žrtvama nije omogućena učinkovita zaštita za vrijeme trajanja ispitnog i istražnog postupka (istražni sudac najčešće oslobađa počinitelja do izricanja presude te je on slobodan uslijed čega može doći do ponavljanja djela).

6. Sudski postupci traju dugo, a kazne za počinitelje su male; za počinitelje se traže olakšavajuće okolnosti prilikom određivanja kazne i samog sudskog postupka s ciljem izricanja što manje, po mogućnosti minimalne kazne, dok se za žrtvu traže otežavajuće okolnosti prilikom dokazivanja (način odijevanja, gdje se i kada kretala i sl.)

7. Žrtvama je potrebno povjerenje u osobu kojoj će prijaviti/povjeriti svoju priču, a isto se može osigurati jedino neosuđujućim pristupom i neosuđujućom komunikacijom, strpljenjem i davanjem informacija kao i podrškom u tome da prijavi.

8. Ukoliko postoji saznanje o postojanju obiteljskog nasilja (fizičko, psihičko ili materijalno) potrebno je posebno provjeriti postoje li indikacije seksualnog nasilja (budući da postoji mogućnost da žena ne zna, ne želi ili nije u mogućnosti sama percipirati da je žrtva seksualnog nasilja).

9. Institucije bi trebale zaposliti/ educirati/ specijalizirati/ senzibilizirati stručnjake za rad sa žrtvama nasilja.

10. Potrebno je pričati otvoreno o temi seksualnog nasilja te educirati i senzibilizirati građane o toj temi kako bi se ista detabuizirala.

Okrugli stol i tematska sjednica aktivnosti su projekta “Relevantne institucije i organizacije civilnog društva – glas za žrtve seksualnog nasilja”  kojeg je Ženska soba pokrenula s partnerskim organizacijama, a koji je financiran od strane Europske unije i sufinanciran od Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.

Maja Mamula članica je Radne skupine za praćenje provedbe Protokola o postupanju u slučaju seksualnog nasilja, tako da će svi relevantni komentari i primjedbe vezane uz navedeni Protokol, iznesene na tematskoj sjednici, bit izravno prenesene Radnoj skupini te shodno tome razmotreni za uključivanje u razvoj izmjena Protokola.