Okrugli stol na temu izazova recesije
Jedan od inicijatora skupa je Udruga Skup za Zagorje, a njezin predsjednik i zagorski poduzetnik Dragutin Kamenski istaknuo je da živimo u izazovnom vremenu i stoga smatraju da treba razgovarati. „Više sudionika i gospodarstvenika će polučiti dodatni efekt veće razmjene mišljenja, iskustava i rezultirati, nadam se, određenim saznanjima koja će pomoći svima u nastavku poslovanja, prvenstveno kako prebroditi prvi krizni udar koji se odnosi na jesen i zimu i kako održati poslovanje u narednom periodu. Sa smanjenjem dotoka plina i rasta cijena to je na žalost jedan od realnih scenarija koji bi bio katastrofičan i svi duboko vjerujemo da će EU s jedne strane i Rusija s druge uspjeti naći načina da se to ne dogodi. Čekaju se mjere Vlade RH. Naznake paketa su da će se suportirati u dijelu troškova prvenstveno energenata. Da li će to biti nešto slično modelu koji je primjenjivan u pandemiji? No ovo je bitno drugačija situacija, jer pandemija je suportirala kraći period i na način da su to bili dio troškova plaća. A sada imate situaciju da energenti odlaze 5, 6 puta više i tu treba vidjeti koliko, na koji period je to moguće, jer ni Vlada nema beskonačni izvor sredstava. Znamo da je dobrom sezonom moguće u proračunu osigurati između 5 i 6 milijardi, ali uz ovu razinu troškova, bojim se da je to kap u moru“, zaključio je Kamenski.
Župan Željko Kolar ponovio je da se Županiji cijena plina s 15 milijuna za 2 godine povećala na 79 milijuna kuna. „To je 516 posto povećanja, i nešto za što nema poslovanja kojim bi vi nadoknadili to. Ja sam vjerojatno prvi u Hrvatskoj što se tiče regionalne i lokalne samouprave upozorio predsjednika Vlade Plenkovića i ministra Filipovića još na sjednici Vlade u Slunju, da je to stanje neodrživo i nije mi bilo jasno zbog čega se HEP Opskrba ne javlja na natječaj. Ako je realno povećanje cijene od 400 posto, zašto ne plaćamo 400 posto, zašto će to biti 516 posto. Druga stvar, u ovom trenutku smo svi okrenuti prema Zagrebu da vidimo koje je mjere Vlada RH pripremila, jer smjernice za izradu proračuna koje smo dobili jučer su iznenađujuće, i to vrlo negativno za mene. To znači da su decentralizirana sredstva za zdravstvo i obrazovanje ostala na razini ove godine, što je s obzirom na povećanje svih troškova koji se događaju apsolutno nemoguća misija da ostanemo na istom standardu, a ne dao Bog da razmišljamo o povećanju“, rekao je župan Kolar te dodao da poremećaj na tržištu vezano za energente moraju podijeliti svi zajedno, i Vlada, i lokalna i regionalna samouprava, i gospodarstvo i kućanstva. „Bojim se da tu nema jednosmjernog rješenja, već to mora biti jedna kružna ekonomija koja će to zatvoriti. Čekamo da vidimo što će prezentirati premijer, a sutra je u službenom posjetu KZŽ na moj poziv i jedna od tema razgovara će biti i to“, zaključio je župan Kolar.
Darko Šlogar ispred Vetropack Straže naveo je da je poduzeću trošak za plin četiri puta veći nego u kolovozu prošle godine. „Treba uzeti u obzir da imamo 70 posto hedžirano, znači fiksiranu cijenu, inače bi trošak bio 10 puta veći. Svakako bi trebalo fiksirati cijenu na neki nivou jer sve što se događa su špekulacije. Naročito električnu energiju. Hrvatska ima 70 posto vlastite proizvodnje električne energije. Zar ne bi za domaće tržište, proizvođače, domaćinstva bila drugačija cijena? Odnosno, neka bude cijena tržišna, ali neka se taj novac koji će neko imati ekstra profit, vrati tim proizvođačima, odnosno kućanstvima će se to dati kroz nekakve. Mi smo već i sada sav taj trošak električne energije prebacili na krajnje kupce, na naše kupce, a to su punionice, a oni su to morali na krajnje potrošače jer u stilu dobrog gospodara moramo misliti na to kako ćemo tu tvornicu održati iznad vode. Ne možemo iz naših rezervi, jer ih više nemamo, pokrivati te veće troškove“, rekao je Šlogar.
Helena Petrušić Popović, članica Uprave poduzeća Prostoria Sveti Križ Začretje rekla je da se u poduzeću s izazovima bore na dva načina. „Jedan način je da pokušavamo stvoriti kružnu proizvodnju, odnosno primijeniti i načela kružne ekonomije i da pokušavamo doći do energetske samodostatnosti na način da smo pustili solarnu elektranu u rad, ali pred nama su daljnje investicije u tom smjeru. Drugi način je da sa svojim internim poboljšanjima pokušamo podići učinkovitost proizvodnje na najveću moguću mjeru po jedinici troška i nadamo se da ćemo imati i kvalitetne instrumente od strane Vlade koji će nam pomoći da nastavimo s našim razvojem i da stvorimo kvalitetnu podlogu za budućnost. Solarna elektrana je snage 430 kWh, a studija je pokazala da bi zadovoljila otprilike 30 posto naših potreba za električnom energijom. To je vrlo dobar podatak i planiramo u budućnosti proširiti kapacitete jer imamo raspoloživih površina“, zaključila je Popović Petrušić. Panelist Zlatko Bukovac iz firme Soltech reako je da je u problemu cijela Europa i da se predugo bilo na izvoru energije koji nije obnovljiv. „Prije 20 godina Europa i zemlje koje su bile na višem standardu mogle su ići na obnovljive izvore energije, oni su dobrim dijelom to i učinili. Hrvatska, na žalost, nije. Sada u paketu u kojem se nalazimo, dio smo EU, skinuti se s jednog tehnološkog proizvodnog procesa i prebaciti se na obnovljive izvore energije, dolazi do problema provedbe. Svi građani u Hrvatskoj, a pogotovo privrednici koji u svom proizvodu imaju veliki dio energije uključen u cijenu. To nije problem samo u Hrvatskoj“, rekao je Bukovac.
