Povjerenstvo za ravnopravnost spolova i Međunarodni dan žena
Obilježavanje Međunarodnog dana žena “dugujemo” radnicama u tvornicama odjeće u SAD – u koje su među prvima organizirale štrajk u New Yorku zbog loših uvjeta rada, a dva mjeseca nakon demonstracija koje je rastjerala policija, osnovale su i sindikat. Demonstracije su se održavale i narednih godina, a 1910. godine, na prvoj međunarodnoj ženskoj konferenciji u Kopenhagenu ustanovljen je “Međunarodni dan žena”. Sljedeće godine Međunarodni dan žena obilježilo je preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. Pred početak Prvog svjetskog rata žene širom Europe su 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir, a demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, 8. ožujka u Rusiji postaje državni praznik, te se tijekom sovjetskog razdoblja koristio za obilježavanje “herojstva radnica”.
Danas, 2021. godine, u vrijeme kada je društvo i svijet ovijen negativnim posljedicama pandemije korona virusa, zahvaljujući i dalje aktualnim statistikama prema kojima je najveći broj zaposlenih žena u pravnim osobama u djelatnostima trgovine na veliko i na malo (17,4% zaposlenih žena radi u ovom sektoru) te obrazovanja (15,8% zaposlenih žena), dok je najveći udio zaposlenih žena u djelatnostima zdravstvene zaštite i socijalne skrbi (78,3% svih zaposlenih su žene) te obrazovanja (77,4%) možemo pričati o novom dobu “herojstva radnica”.* Naime, upravo su pobrojana zanimanja najpogođenija posljedicama COVID-19, a osobe zaposlene u tim sektorima najizloženije su opasnostima zaraze kao i teškim uvjetima rada.
No, danas, u 2021. godini također znamo da navedene činjenice ne ukazuju na čin “herojstva radnica”, već na očitu neravnopravnost spolova prema kojoj se žene i dalje percipiraju i odgajaju kao odgajateljice, njegovateljice, one koje skrbe i brinu o drugima, a u toj ulozi tijekom protekle godine bile su izloženije zarazi virusom, kao i teškim uvjetima rada.
Osim toga, došlo je i do porastu broja slučajeva obiteljskog nasilja, kao i otežanim uvjetima prijave nasilja tokom izolacije uslijed epidemije te otežanim uvjetima smještaja žrtava obiteljskog nasilja u domove za žrtve obiteljskog nasilja/skloništa za žene. Većina bolnica/ginekoloških odjela uslijed epidemije zabranila je pratnju na porodu, posjete rodiljama. Nabrojene situacije pred nas stavljaju neke nove izazove u ostvarivanju i očuvanju stečenih prava žena u ovakvim novim i nepredvidivim okolnostima.
Pa tako danas, nakon godine dana epidemije koja je utjecala na gotovo sve aspekte življenja, na ovogodišnji Međunarodni dan žena najmanje što možemo je zahvaliti svim ženama koje doprinose borbi protiv pandemije te im poželjeti bolje plaće, bolje radne uvjete kao i jednako važan odmor i zdravlje.
Uz hvala radnicama heroinama, pozivamo institucije da ne koriste epidemiju kao ispriku za smanjivanje stečenih prava te da odlučno reagiraju i djeluju u smjeru zaštite prava žena.
Na kraju, čestitamo Međunarodni dan žena svim ženama s porukom da svojim kćerkama, unukama, nećakinjama … pokažu da u životu mogu postići baš sve što žele – vozačice, zavarivačice, inženjerke, političarke, znanstvenice te da ih nauče kako djelovati i živjeti u cilju ostvarivanja vlastite dobrobiti te solidarno se boriti za žene oko sebe.
*Statistički podaci u tekstu preuzeti sa web stranica Državnog zavoda za statistiku