Razvoj civilnog društva na području Alpe Jadran

Projekt Razvoj civilnog društva na području Alpe Jadran sufinanciran je sredstvima iz zajedničkog proračuna Saveza Alpe Jadran, a provodio se od travnja 2017. godine pod vodstvom Krapinsko-zagorske županije na inicijativu Savjeta za civilno društvo Krapinsko-zagorske županije. Fokus projekta bio je na umrežavanje, istraživanju, predstavljanju primjera dobre prakse i razmjeni znanja o odnosima između organizacija civilnog društva i javnog sektora u području Alpe Jadran. Predstavljanju rezultata projekta prisustvovale su i zamjenica Župana za društvene djelatnosti Jasna Petek, koja je i pozdravila sve okupljene, zatim pročelnica upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade Gregurović Šanjug, predstavnici Savjeta mladih KZŽ, Savjeta za razvoj civilnog društva KZŽ, predstavnici udruga s područja KZŽ te predstavnici Zagorske razvojne agencije.

Projekt „Razvoj civilnog društva na području Alpe Jadran“ nastao je s ciljem umrežavanja, istraživanja, predstavljanja primjera dobre prakse i razmjene znanja o odnosima između organizacija civilnog društva i javnog sektora na navedenom području. Prijavitelj projekta je Krapinsko-zagorska županija na inicijativu Savjeta za razvoj civilnog društva Krapinsko-zagorske županije. Partneri s područja županije su Mreža udruga Zagor i Zagorska razvojna agencija d.o.o., dok je Centar za informiranje, sudjelovanje i razvoj nevladinih organizacija partner iz Slovenije (Ljubljana), a Stenitzer Consulting & Coaching partner iz Austrije (Klagenfurt). Partneri u projektu dijele iste ciljeve i ideje, obzirom da civilno društvo vide kao “treći sektor” društva. Projekt je odobren u travnju 2017. godine od strane Upravnog odbora Saveza Alpe-Jadran. Glavni rezultati projekta su: uspostava snažne, održive i rastuće mreže organizacija civilnog društva na području projekta i šire te izrada publikacije na temelju prethodno provedenog istraživanja i rasprave o postojećim modelima suradnje organizacija civilnog društva i javnog sektora, analize novih trendova i promicanja inovativnih modela suradnje organizacija civilnog društva, javnog i privatnog sektora.

Nakon predstavljanja rezultata, sudionici konferencije potvrdili su preporuke koje su proizašle iz provedenog istraživanja te su se usuglasili:

1. Potrebno je inicirati evaluaciju primjene Uredbe o financiranju udruga kako bi se provjerili njezini učinci;
2. Poželjno je potaknuti diferencijaciju u radu i sukladno tome financiranju profesionalnih od volonterskih udruga;
3.  Analizirati mogućnost uvođenja krovnih organizacija koje bi financirale rad udruga;
4. Komunicirati s jedinicama lokane samouprave o uvođenju mogućnosti financiranja rada udruga koje nisu registrirane na njihovom području, ali imaju članove s područja koje obuhvaća grad/općina;
5. Podržati i uspostaviti organizaciju grupa samopomoći po uzoru na austrijski model bolnice samopomoći
6. Razmotriti mogućnost administrativnog olakšavanja prijave i provedbe projekata koji su ostvarili manji iznos sufinanciranja svojih projekata (do 14.000,00 kuna) po uzoru na slovenski model.