Seminar „K 11 – Inicijativa za Kumrovec“
• Inicijativa za osnivanje prvog hrvatskog muzeja filma u Kumrovcu
• Hrvatski filmaši izrazili interes pohraniti filmske arhive na jednom mjestu
• Kulturu i umjetnost useliti u vrhunsku arhitektonsku baštinu Zagorja
Politička škola, Spomen – dom, Titova vila i pripadajući sadržaji naselja i krajobraza Kumrovca i njegove okolice sjajan su prostorni potencijal (prirodni, arhitektonski, kulturni te turistički) za korištenje u smjeru razvoja kraja i lokalne zajednice. Prilika za to je interdisciplinarno okupljanje pameti, znanja i novca od strane više aktera, a oko jednog složenog projekta kojim bi se mrtvi kumrovečki kapitali aktivirali i napokon pokrenuli primjereni razvoj kumrovečke doline. Nasuprot toga, zasad su se ove komparativne prednosti kumrovečkog kraja pretvorile u kočnicu razvoja jer je sudbina navedenih objekata u rukama državne vlasti.
Na inicijativu Krapinsko-zagorske županije, Općine Kumrovec i Udruženja hrvatskih arhitekata u subotu, 19. studenog, u Kumrovcu se okupila skupina renomiranih stručnjaka iz područja arhitekture, prostornog planiranja, kulture, turizma … Skup se u formi panel diskusija bavio promišljanjima, konkretnim prijedlozima i planovima o mogućnosti aktiviranja kumrovečkih kapitala. Pri tome je naglasak stavljen na konkretne sadržaje s potencijalom korištenja cijele kumrovečke sredine, kako bi ona u skoroj budućnosti postala uspješna destinacija.
„Kad je Vlada RH donijela odredbu o poklanjanju imovine samo pod uvjetom da se ona ne koristi u komercijalne svrhe, našu je ideju o preuzimanju brige o objektima u Kumrovcu učinila iracionalnom. Preuzimanje brige o objektima u Kumrovcu od strane lokalne vlasti moguće je jedino pod uvjetom da se o budućnosti korištenja tih objekata promišlja i s komercijalne strane, da oni budu u funkciji privređivanja i investitorima koji u njih moraju prethodno uložiti novac, ali i na koristi cijele zajednice“, rekao je Dragutin Ulama, načelnik općine Kumrovec koja godinama nastoji preuzeti brigu i zaustaviti propadanje vrijedne ostavštine, stoga i frustrirane odnosom države prema svojoj imovini. Preduvjet preuzimanju tih objekata je promjena Zakona o javno-privatnom partnerstvu i Zakona o koncesijama, nadovezao se Siniša Hajdaš-Dončić, krapinsko-zagorski župan.
Kroz tri panela u Kumrovcu su, uz arhitekte koji su podsjetili kako su dotični objekti ujedno i bogato nasljeđe arhitekture moderne, stručnjaci iz područja kulture, filma i turizma, promišljali o razvoju Kumrovca i njegove okolice kao vrhunske destinacije na kojoj bi se u skoroj budućnosti vrlo inteligentno i promišljeno, ali i razvojno održivo nudio niz sadržaja iz područja kulture, filma, turizma…
„Kumrovec ima turističku privlačnost prirodne baštine i to na razini parka prirode od nacionalne važnosti. Sa svojim objektima ujedno je i nepokretno kulturno dobro od međunarodne važnosti. Osim toga, to područje ima i poznatu povijesnu ličnost u svijetu, Tita, a dodatnu važnost daju mu blizina Termi Tuhelj, dvoraca Veliki Tabor, Mihanović i Miljana, grad Klanjac u kojem se nalazi spomenik himne i Augustinčićeva galeriju te dvorci i toplice sa Slovenske strane“, rekao je Eduard Kušen iz Instituta za turizam i sudionik prvog panela na temu regionalnog razvoja i turizma Kumrovca. Osim činjenice kako Kumrovec zaslužuje biti vrhunska turistička destinacija, od ostalih sudionika rasprave, Branke Bajt stručnjakinje za marketing, Ivane Kolar direktorice Termi Tuhelj, Tea Hrvoja Oršaniča direktora Kozjanskog parka iz Slovenije, mogli su se čuti argumenti za ekonomsku održivost i stvaranje brenda Kumrovec, što zbog postojećih objekata sa smještajnim kapacitetima, što zbog blizine Slovenije i glavnog grada.
Na drugom panelu su, Biserka Bilušić-Dumbović iz Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture, Branko Silađin, arhitekt i suvremenik autora Spomen – doma i Renata Margaretić Urlić, povjesničarka umjetnosti, iznijeli prijedloge da se objektima u Kumrovcu propišu odgovarajuće mjere zaštite kako bi se ti priznati i nagrađeni spomenici arhitekture obnovili i zaštitili. „Ovo mora biti apel lokalne zajednice. Treba se zatražiti zaštita ovih kulturnih dobara kako bi ih se očuvalo. Do sada je jedno zakonom zaštićeno staro selo Kumrovec, a u budućnosti bi to trebao biti i Spomen dom“, rekla je konzervatorica Biserka Bilušić-Dumbović.
Treći panel razvijao je ideje konkretnim kulturnim sadržajima kao razvojnim pokretačima Kumrovca. Goranka Horjan, ravnateljica nagrađivanog Muzeja hrvatskog Zagorja, naglasila je značaj Kumrovca kao jedinog muzeja na otvorenom, međutim, istaknula je kako je izuzetno važno prije upuštanja u bilo kakav projekt izraditi poslovni i investicijski plan te razviti suradnju s lokalnom zajednicom, jer kako kaže „ i kad imate dobru ideju i novi proizvod koji želite plasirati na tržište, najveći je problem sinergija s turizmom, odnosno plasiranje istog na tržište“. Ravnateljica Muzeja hrvatskog zagorja dodala je i kako postoji problem ogromnog broja povijesne građe koja neistražena čami u deponijima. Sa sličnim problem suočavaju se i na Akademiji likovnih umjetnosti, kako kaže profesor Ladislav Galeta: „Građa od nekoliko tisuća filmova čuči u podrumima i do nje se ne može doći jer ne postoji za to adekvatan prostor. Ni kinoteke, ni specijalizirana videoteka, nikakav prostor gdje bi studenti, ali i svi ostali trebali vidjeti kako izgleda i što je to autentični film“. Objasnio je svoje razloge zbog čega podržava ideju o otvaranju Muzeja filma u Kumrovcu. „ U tome vidim sjajnu priliku da postanemo hodočašće za gledanje filmova“, rekao je Ladislav Galeta, čime je zaključio treći panel.
Planirano trajanje K 11 – Inicijative za Kumrovec je godinu dana, odnosno do ustroja jednog modela poslovne suradnje u projektu više aktera, od lokalne uprave, strukovnih udruga te turističkih tvrtki. Kao jedno od mogućih rješenja postavilo se pitanje o mogućnosti osnivanja dioničkog društva koje bi sa potencijalnim investitorima upustilo u realizaciju u subotu iznesenih prijedloga, ideja i inicijativa.