Strukovno obrazovanje na području KZŽ i usklađivanje s potrebama na tržištu rada
Na sastanku, kojeg je sazvao župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, a kojem su nazočili i zamjenici župana Jasna Petek i Anđelko Ferek-Jambrek, razgovaralo se o prijedlogu plana upisa u prve razrede u školskoj godini 2016./2017, kao i o usklađivanju prijedloga plana upisa s potrebama tržišta rada. Istaknuto je kako je izrada prijedloga plana upisa u tijeku te je preporučeno da srednje škole koje imaju uvjete za upis deficitarnih zanimanja, upis za ista uvrste u svoj plan. Također je istaknuto da svi zainteresirani dionici upisne politike u srednju školu trebaju odmah započeti s aktivnostima prezentacije i promocije obrtničkih zanimanja (pogotovo deficitarnih) učenicima i roditeljima (navođenje primjera dobre prakse; navođenje podataka o zapošljavanju; lakši uvjeti za dobivanje stipendija za deficitarna zanimanja). Osim toga, riječi je bilo i o tome da bi uz koordinaciju Krapinsko-zagorske županije, Hrvatske gospodarske komore ŽK Krapina, Obrtničke komore KZŽ i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje PU Krapina nadležnim državnim tijelima trebalo uputiti preporuku za decentralizaciju procedura za plan upisa te usklađivanje propisa i pojednostavljenje procedura za provođenje učeničke prakse.
Predstavnici Hrvatskog zavoda za zapošljavanje PU Krapina na sastanku su prezentirali informacije vezane za potrebe zapošljavanja na području Krapinsko-zagorske županije. Prema prikupljanim statističkim podacima, najtraženija zanimanja na području KZŽ su krojači, vozači teretnih vozila, zidari, tesari, CNC operateri, tokari, strojobravari, te konobari. Istaknuto je da ti podaci pokazuju da tržište rada KZŽ prvenstveno traži zaposlenike koji su završili trogodišnje obrazovne programe, dok oni koji su završili četverogodišnje programe (npr. medicinski tehničari, fizioterapeuti, gimnazijski programi te razni tehnički programi – svi oni koji nisu uspjeli upisati željeni fakultet.), jesu manje traženi i duži je vremenski period njihova zapošljavanja. Nadalje, mnogi od njih se prijavljuju na brojne mjere stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa te po završetku te mjere i dalje ostaju nezaposleni. Također je istaknut i podatak da zanimanja vozač teretnog vozila i kuhar imaju najveću stopu zapošljavanja na neodređeno, što je sukladno činjenici da su to neka od deficitarnih zanimanja.
Predstavnici Gospodarske komore KZŽ i Obrtničke komore KZŽ smatraju da srednjoškolski sustav treba biti prilagodljiviji i da školuje za potrebe tržišta rada, a ne za burzu rada. Također je istaknut problem odvijanja učeničke prakse kod licenciranih obrta i firmi; zakonske procedure su neusklađene, procedure za sklapanje ugovora sa školom i učenikom vrlo su komplicirane, izvođenje same prakse te njezinog nadzora također podliježe brojnim procedurama i administrativnim zavrzlamama (npr. i mentor učenika na praksi treba imati položene određene ispite kao da drži nastavu u školi; ako još to i položi, poslodavac ga ne može dodatno platiti, a trebalo bi; sve to djeluje demotivirajuće za izvođenje praktične nastave za učenike te je sve manji broj zainteresiranih za uzimanje učenika na stručnu praksu).
Ravnatelji srednjih škola su također govorili o problemu neusklađenosti obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada. Primjerice, za realizaciju upisa treba imati materijalne, tehničke i kadrovske uvjete – ako se želi uvesti novi obrazovni program, treba imati dopuštenje resornog ministarstva za upis tog programa kao i za zapošljavanje potrebnog kadra – a to se u pravilu ne odobrava, obzirom da je na snazi zabrana zapošljavanja u javnim službama koje se financiraju iz državnog proračuna. Istaknut je i problem nepostojanja bodovnog praga (koji je bio do uvođenja e-upisa) te se sada i slabiji učenici mogu upisati u četverogodišnje obrazovne programe; na taj način se još dodatno potiče manji upis u obrtnička zanimanja. Interes roditelja i učenika također ne daje prednost obrtničkim zanimanjima i preferira se upis u četverogodišnje programe, napušta se JMO obrazovni model u korist klasičnog modela, obzirom na neusklađenost propisa te velike poteškoće na koje se nailazi kod izvođenja praktične nastave (ista treba trajati po 4 sata, te nakon toga odlazak na nastavu – što je na području KZŽ teško ostvarivo obzirom na udaljenost mjesta praktične nastave i škole). Istaknuto je i to da prezentaciji obrtničkih zanimanja treba dati veću važnost i s istom započeti već krajem 7. razreda OŠ i intenzivno nastaviti tijekom 8. razreda, a pogotovo pred završetak školske godine.
Osim navedenog, pročelnik županijskog Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu, sport i tehničku kulturu, Ivan Lamot ukratko je prezentirao Naputak Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta kojim se propisuju aktivnosti za upis učenika u 1. razred srednje škole školske godine 206/17. Sam prijedlog Plana upisa izrađuju srednje škole u skladu s raspoloživim kadrovsko-materijalno-tehničkim uvjetima, zatim taj prijedlog upisuju on-line u Carnetovu aplikaciju NISPUSŠ (Nacionalni informacijski sustav prijave i upisa u srednje škole), putem kojeg osnivač prijedlog odobrava ili ne da bi završno odobrenje dalo samo MZOiS. Škole su dužne napraviti svoj prijedlog do 01. ožujka 2016. godine a osnivač to odobriti do 11. ožujka 2016. godine. Također su dane informacije o broju upisanih učenika 2015. godine (1333 učenika) te o broju učenika osmih razreda osnovnih škola – koji će se upisivati u 1. razred srednje škole školske godine 16/17., njih 1249 te da bi srednje škole na području županije svojim Planom upisa trebale predvidjeti barem 1250 slobodnih mjesta za upis.
