Svjetski dan zdravlja
Pandemija COVID-19 je na globalnoj razini dodatno istaknula činjenicu da neki ljudi mogu živjeti zdravije i imati bolji pristup zdravstvenim uslugama od drugih, zahvaljujući uvjetima u kojima se rađaju, rastu, žive i rade. Diljem svijeta postoje oni koji imaju lošije uvjete stanovanja i lošije mogućnosti za obrazovanje, manje mogućnosti zaposlenja, veću spolnu nejednakost i imaju mali ili nikakav pristup sigurnom okruženju, čistoj vodi i zraku, sigurnoj hrani i zdravstvenim uslugama. Sve to uzrokuje bolesti koje je moguće izbjeći te dakako šteti i društvu u cjelini.
Svjetska zdravstvena organizacija ističe da je bolje zdravlje moguće osigurati promicanjem zdravih stilova života i smanjivanjem čimbenika rizika po ljudsko zdravlje proizašlih iz okolišnih, ekonomskih, socijalnih ili ponašajnih faktora okruženja. Jednako je važno razvijati sustav zdravstva koji pravično unapređuje zdravstvene ishode, čije usluge odgovaraju potrebama korisnika, koji je financijski održiv i pravičan te počiva na politici i praksi “neisključivanja“ (dostupan, pristupačan, učinkovit). Uz spomenuto, važno je razvijati politiku zdravlja unutar sustava zdravstva te općenito razvijati politiku u kojoj se vodi računa o socijalnoj, ekonomskoj i okolišnoj dimenziji zdravlja.
Pandemija COVID-19 svjetska je zdravstvena kriza, ali najpogubnija je za prethodno već ranjive zajednice. Nejednakosti u zdravlju je važno analizirati i pratiti, ali i provoditi intervencije s ciljem pravednijeg pristupa kvalitetnim zdravstvenim uslugama. Ovogodišnja kampanja naglašava načelo Svjetske zdravstvene organizacije kako je „uživanje najvišeg mogućeg zdravstvenog standarda jedno od temeljnih prava svakog čovjeka bez obzira na rasu, vjeru, političko uvjerenje, ekonomski ili socijalni status.“
Ovogodišnji Svjetski dan zdravlja dolazi u vrijeme kada se naš svakodnevni život znatno promijenio kao rezultat pandemije COVID-19. Protekli mjeseci donijeli su mnoge izazove: zdravstvenim radnicima koji pružaju njegu u teškim okolnostima, odlaze na posao bojeći se prenošenja COVID-19 sa sobom kući; za učenike, koji se prilagođavaju pohađanju nastave od kuće, s malo kontakta s učiteljima i prijateljima i zabrinuti za svoju budućnost; za radnike kojima je život ugrožen; za ogroman broj ljudi koji su uhvaćeni u siromaštvu ili u krhkim humanitarnim uvjetima s izuzetno ograničenom zaštitom od COVID-19; a za ljude s mentalnim zdravstvenim stanjima mnogi su u još većoj socijalnoj izolaciji nego prije. Ekonomske posljedice pandemije osjećaju se i u poslovanju tvrtki što stvara dodatnu nesigurnost radnih mjesta i posljedično utječe i na zdrave.
S obzirom na prošla iskustva s hitnim situacijama, očekuje se da će se potreba za mentalnim zdravljem i psihosocijalnom podrškom znatno povećati u sljedećim mjesecima i godinama. Ulaganje u programe mentalnog zdravlja na nacionalnoj i međunarodnoj razini, koji su već patili od godina kroničnog nedovoljnog financiranja, sada je važnije nego ikad prije.
Ulaganja u zdravstvo i briga za zdravlje svih svojih stanovnika jedni su od osnovnih prioriteta Krapinsko-zagorske županije, koja već dugi niz godina ulaže značajna sredstva u područje zdravstva. U Proračunu za 2021. godinu za područje zdravstva planirano je ukupno 42.588.945,00 kn. Od toga je iz decentraliziranih sredstava za zdravstvene ustanove osigurano ukupno 18.974.840,00 kn, i to za otplatu kredita, za tekuće i investicijsko, za građevinske radove, opremu i vozila. Iz vlastitih sredstava Županije planirano je 1.120.000 kn za otplatu kredita i kamata po kreditu za Opću bolnicu Zabok i bolnicu hrvatskih veterana i Specijalnu bolnicu za medicinsku rehabilitaciju Stubičke Toplice. Dodatno Županija izdvaja 2.700.000 kn godišnje za sufinanciranje hitne službe, za usluge prevencije i edukacije 1.485.000 kn (usluge rane intervencije, mrtvozorstvo, osiguravanje zdravstveno ispravne vode za piće, prevenciju ovisnosti, Klaster zdravstvenog turizma itd…). Dodatno je prošle godine izdvojila 1,9 mil kuna za opremanje zdravstvenih ustanova uslijed epidemije Covid 19 virusa, i to za nabavu 5 respiratora, 7 monitora vitalnih funkcija, 3 uređaja za terapiju kisikom visokog protoka , 5 uređaja AIRVO2 itd…