Zagorska gastronomija predstavljena svijetu

Ponajbolji kuhari Krapinsko-zagorske županije svoje umijeće pripreme zagorskih jela prezentirali su brojnim gostima, a među njima su se uz župane Krapinsko-zagorske i Istarske županije, nalazili i indijski veleposlanik, ministar poljoprivrede RH sa zamjenicom, predsjednik Svjetske federacije kuhara, saborski zastupnici te gradonačelnici i načelnici.

Posebno je zapaženo bilo predstavljanje kulinarskog umijeća krapinsko-zagorskog župana, Siniše Hajdaš Dončića, a koji je, uz asistenciju Josipa Kartela, za uzvanike pripremio jelo od pohanog bunceka, zagorske faširance, kisela repu za posteljicu i valjuške s hrenom. Očito dobro prihvaćena, zagorska je gastronomija privukla posebnu pažnju predsjednika Svjetske federacije kuhara, Gissura Gudmunsona, i veleposlanika Indije, Nj.E. Pradeepa Singha. Goste je posebno zanimao način pripreme zagorskih mlinaca, a koji su posluženi uz tradicionalnu zagorsku puricu. Prema riječina Gudmunsona, predsjednika Svjetske federacije kuhara, zagorski mlinci jedinstven su gastronomski doživljaj koji će i sam spremati po povratku u svoju domovinu, Island.

Zahvaljujući iznimnoj praćenosti stranih novinara, putem ovog kongresa Zagorje i zagorska gastroenološka izvrsnost predstavljeni su čitateljima u Francuskoj, Madžarskoj, Italiji, Češkoj, Sloveniji, Rusiji te Austriji.

Krapinsko-zagorska županija posebne zahvale upućuje kuharima i vinarima koji su, prema riječima župana Hajdaš Dončića, oduševili umijećem pripreme i prezetnacije jela i pića. Ispred Krapinsko-zagorske županije na Kongresu su sudjelovali Marko Živaljić, Majsecov mlin – Donja Stubica, Tomislav Kožić, Bluesun hotel Kaj – Marija Bistrica, Ivica Žulj, Terme Jezerčica – Donja Stubica, Ana Bat, Terme Tuhelj – Tuheljske Toplice, Lucija Mezdić, Terme Jezerčica – Donja Stubica i Mislav Božić, Villa Magdalena – Krapinske Toplice. Za oblikovanje vizuala i dekoraciju zagorskih aduta brinuo je Marijan Bošnjak, državni prvak u „carvingu“ (rezbarenje voća i povrća).

Slavko Večerić*, predsjednik Županijskog kuharskog saveza, posebno dojmljivo se osvrnuo na čari zagorskog kulinarstva, a uz brojne slasne zalogaje autohtonih jela Zagorja Istrijani i njihovi gosti imali su priliku upoznavanja vina Vinarije Bolfan Vinski Vrh, vina obitelji Sever i Zdolc te Vinarije Vuglec breg te uživati u glazbenoj pratnji tamburaškog sastava „Ekipa” i dvorskim plesovima Kulturno umjetničkog društva «Antun Mihanović» iz Klanjca, koje njeguje stoljetnu hrvatsku folklornu baštinu, kao i elemente iz života srednjovjekovnog plemstva i građanskog staleža s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Turistička zajednica Krapinsko-zagorske županije posebno osmišljenom kulisom dvorca, na samom ulazu u prostor Kongresa, prezentirala je bajkovitu povijest Zagorja, a koje diči najgušća mreža povijesne baštine ovog dijela Europe.

*Slavko Večerić, predsjednik Županijskog saveza kuhara Krapinsko-zagorske županije

ZAGORSKA GASTRONOMIJA

Po svom općem tonu zagorska kuhinja kao i mnoge pučke kuhinje u srednjoj Europi bila je zimska. Tim se pridjevom u stručnim krugovima želi reći da je bila naglašeno kalorična i po sastojcima i po načinu pripremanja.

Povratak tradiciji i u tom smislu postao je ključni pravac razmišljanja u suvremenoj gastronomiji. Upravo ove činjenice i emocionalni povratak jelu daju nam izuzetne prednosti jer hrvatska kulinarska baština obiluje različitostima a temelj joj je u „umjetnosti siromaštva“, umjetnosti koja je od jednostavnih i običnih domaćih namirnica spravljala izuzetno bogatu paletu jela a kako je to već odavno zapisano „istinski i vrhunski gurmani mogu vam priuštiti samo jela od svježih prirodnih namirnica“. Ta se jela mogu pripraviti čak i na vrlo jednostavan način pomoću vode, vatre i soli.

Kulinarsko nasljeđe sagledavamo kao širi pojam koji objedinjuje pripremu tradicionalne hrane po starim recepturama, po upotrebi lokalnih proizvoda,namirnica proizvedenih u očuvanoj prirodi i po mogućnosti prirodnom i ekološkom proizvodnjom, ujedinjuje poljoprivredu i kulturu te na kraju treba biti važan dio održivog razvoja sredine.

Tradicionalna zagorska jela kao npr. štrukli, svojom genijalnom jednostavnošću i mogućnosti prilagodbe svakoj kulinarskoj struci postali su prepoznatljivi brend hrvatskog Zagorja.

Pečena purica s mlincima neprolazni je klasik zagorske kuhinje. Neizostavni je dio blagdanskog stola cijele Hrvatske a u prošla vremena i posebna poslastica bečkog dvora.

Meso zagorskog purana je najzdravije i najviše kakvoće u kategoriji peradarskog mesa. Dobivši oznaku zemljopisnog podrijetla kao prvi proizvod od svježeg mesa u Hrvatskoj, zagorskom puranu time je zaštićena njegova autohtonost.

„Dobro nam došli prijatelji vu skromni zagorski dom.“