ŽUPANIJSKI SAVJET ZA RAZVOJ CIVILNOG DRUŠTVA ORGANIZIRAO PANEL RASPRAVU O IZAZOVIMA RADA VOLONTERSKIH UDRUGA
Savjet za razvoj civilnoga društva Krapinsko-zagorske županije organizirao je panel pod nazivom „Izazovi volonterskih udruga“, koji je održan 5. lipnja 2025. godine u prostorima županijskog Poslovno tehnološkog inkubatora u Krapini. Panel je moderirala predsjednica Savjeta za razvoj civilnog društva KZŽ Ivana Radanović, a u njemu su sudjelovali predstavnici i predstavnice udruga koje djeluju u različitim područjima; rada s djecom, mladima, osobama starije životne dobi, kulturne do planinarskih udruga. Panelisti i panelistice bili su Ljubica Gorički ispred Društva naša djeca Bedekovčina, Đurđa Mohač ispred Udruge umirovljenika Bedekovčina, Barbara Brna Kapusta i Jurica Čavužić ispred udruge Krapinjon, Miro Klasiček ispred Planinarskog društva „Strahinjčica“ Krapina i Biserka Sviben ispred Kulturno-prosvjetnog društva „Zlatarjeve“.
Na početku panela prisutnima se obratio Željko Kolar, župan Krapinsko-zagorske županije koji je zahvalio svim volonterima i udrugama civilnog društva na njihovom nesebičnom doprinosu zajednici. Naglasio je da civilno društvo skreće pozornost na neke teme koje možda u političkom spektru nemaju pažnju koju bi trebale imati, a isto tako daju dodatnu vrijednost i otvaraju vrata za probleme koje sustav ne rješava na pravi način ili ih nije primijetio i to je ogromna vrijednost udruga. Dodao je kako su se neke udruge svojim radom i kvalitetom transformirale u male poduzetnike koji povlače sredstva iz EU fondova te rješavaju društvene potrebe koje nadležni sustavi ne prepoznaju ili zanemaruju.
Ovaj događaj dio je manifestacije Dani otvorenih vrata udruga, koju već trinaestu godinu za redom organizira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske. Riječ je o nacionalnoj inicijativi kojom se širom zemlje otvaraju vrata udruga javnosti kako bi se građani bolje upoznali s njihovim radom, projektima i doprinosom društvu.
Krapinsko-zagorska županija bogata je udrugama civilnog društva, registrirano je 1.251 udruga, a preko 300 njih redovito se javlja na natječaje i prima subvenciju Krapinsko-zagorske županije.
Moderatorica Ivana Radanović je u uvodu naglasila kako svaka volonterska udruga radi važan posao u zajednici, donosi brojne pozitivne promjene, no s vođenjem udruga volonterski dolazi i do specifičnih izazova koji mogu utjecati na učinkovitost i održivost udruga i aktivnosti koje provode. Tijekom panela raspravljalo se o motivaciji koja pokreće pojedince da osnivaju i održavaju volonterske udruge, o svakodnevnim izazovima s kojima se suočavaju, kao i o važnosti osiguravanja podrške lokalne zajednice za njihov rad i opstanak. Panel je bio i prilika za uključivanje publike – neki prisutni su se aktivno uključili u raspravu, iznoseći komentare na temu, dok su drugi podijelili vlastita iskustva iz rada u volonterskim udrugama, čime su dodatno obogatili razgovor i ukazali na stvarne potrebe na terenu.
U zaključku panela istaknuto je kako se volonterske udruge najčešće suočavaju s izazovima u tri ključna područja. Prvi i jedan od najočitijih problema je nedostatak prostora za rad – mnoge udruge nemaju vlastite prostore, zbog čega su aktivnosti često smještene u privatne domove ovlaštenih osoba, što dugoročno nije održivo. Drugi izazov odnosi se na administraciju, budući da su udruge pravne osobe obvezne poštovati brojne zakone i pravilnike. Praćenje propisa i administrativno vođenje udruge često je otežano zbog manjka stručnih i raspoloživih osoba unutar samih organizacija. Treći značajan izazov predstavljaju prijave na natječaje, koje zahtijevaju poznavanje kompleksnih procesa pisanja projektnih prijedloga, provedbe projekata i izrade izvještaja. Nedostatak znanja i iskustva u tim područjima često sprječava udruge u ostvarivanju financijske podrške koja im je nužna za daljnji rad.
Međutim, unatoč brojnim izazovima, panel je istaknuo i niz pozitivnih strana koje nosi rad u volonterskim udrugama. Posebno je naglašena sreća i osjećaj ispunjenja koji dolazi kada se učini nešto korisno za drugoga – upravo je taj osjećaj jedna od najvećih motivacija koja volontere potiče na nastavak djelovanja i suočavanje s preprekama.
Sudionici su se složili kako je izuzetno važno razvijati kulturu volontiranja od najranije dobi. Učenje djece o važnosti pomaganja i zajedništva doprinosi stvaranju društva u kojem će volontiranje postati svakodnevna vrijednost i prirodan oblik građanskog angažmana.
Također je naglašena vrijednost lokalnog povezivanja. Uspješne volonterske inicijative često okupljaju širi krug ljudi – susjede, obitelj, prijatelje, lokalne poduzetnike, predstavnike lokalne samouprave i druge dionike. Upravo zajedništvo i prepoznavanje važnosti onoga što udruge rade ključni su za stvaranje održivih i dugoročno korisnih projekata u zajednici.
Stoga, poruka je i dalje vrlo jasna- volonterski rad se ne plaća ne zato što ne vrijedi, već zato što je neprocjenjiv.
