Župan Željko Kolar istaknuo je nakon potpisivanja ugovora: „Želimo i u sljedećem razdoblju biti vođa energetske transformacije RH, u našim okolnostima, koje kao kontinentalna županija možemo ostvariti. Mi smo ponovno bili korak ispred, kao županija i kao institucija koja upravlja našim zdravstvenim ustanovama i školama, krenuli smo u projekt obnovljivih izvora energije kako bi smanjili trošak s jedne strane, a s druge pridonijeli energetskoj učinkovitosti u RH. Usudio bih se reći da nemamo alternative i da bi Hrvatska mogla poslati snažnu poruku i jednim jasnim programom iskoristiti sve mogućnosti koje ima, a one nisu male. Ministarstva ne koriste dovoljno znanje i iskustvo koje ima REGEA. Mi sebe brendiramo kao zelenu županiju, Europa nas je natjerala da svi projekte koje pripremamo za sljedeću financijsku omotnicu moraju imati dvije ključne komponente – digitalno i zeleno. Zagorje se ne zove bez razloga zeleno, a na nama je da ga zadržimo takvog. Da bi to uspjeli, bez ovih projekata koje smo pripremili kroz solarne elektrane, termalne izvore, to jednostavno neće biti moguće i naravno uz edukaciju, izuzetno je bitno da mlade educiramo o zaštiti okoliša. Nakon 5 godina vrlo odgovornog ponašanja naših ljudi i turista, ponovno nam se pojavljuje sve veći broj divljih odlagališta što je za svaku osudu i na koordinaciji načelnika i gradonačelnika koju planiramo sljedećih 14 dana, jedan od naglasaka bit će bolja i snažnija koordinacija između komunalnih redara i ostalih inspekcijskih službi koje se bave tim problemom. Županija će u 2022. i 2023. godini imati na desetke novootvorenih gradilišta što se tiče solarnih elektrana. Kroz projektnu dokumentaciju definirat ćemo projekte koje ćemo provoditi 2024. i 2025. godine, što se tiče termalnih izvora“, rekao je župan Kolar.

Ravnatelj REGEA – e Julije Domac osvrnuo se na aktivnosti u ovoj godini. „Bavit ćemo se energetskim obnovama, fotonaponskim elektranama. Na javnim zgradama u županiji projektirana je 41 elektrana, ukupne snage čak 3,3 MW. Nedavno smo pustili u pogon elektranu na Specijalnoj bolnici Krapinske Toplice, očekujemo ove godine radove na parkiralištu blizu OB Zabok, uz postojeću elektranu od 420 kW, vidjet ćemo novih 500 kW fotonaponske elektrane na natkrivenom parkiralištu bolnice. Novim Zakonom o tržištu električne energije otvorena je mogućnost za formiranje tzv. energetskih zajednica građana. Agencija će sigurno takve projekte provoditi ovdje, projekt u Zaboku je već u pripremi, to je prva energetska zajednica koja će se desiti u Krapinsko – zagorskoj županiji, a možda i prva u Hrvatskoj. Inače, 'energetska zajednica' nova je mogućnost da građani koji se nalaze na istom mjernom mjestu zajedno investiraju u fotonaponsku elektranu i tu električnu energiju dijele“, rekao je Domac, dodavši da će se raditi i na aktivnostima za geotermalnu energiju. „Na natječaj norveškog Fonda nedavno je prijavljen projekt istraživanja hidrološkog potencijala geotermalne energije za područje Krapinskih Toplica, sada se radi na pripremi projekta u Stubičkim Toplicama. Uz redovite aktivnosti na izradi strateških dokumenata, na edukaciji, 11. godinu za redom nastavljamo s programom Znanjem do ušteda, edukacijom učenika osnovnih i srednjih škola, što je jedinstveni program u Hrvatskoj. U četvrtom mjesecu bavit ćemo se i objedinjenom javnom nabavom za energente, za prirodni plin. Najavljujem i sasvim nove iskorake i aktivnosti. REGEA je početkom 2020. preuzela koordinaciju klimatskog paketa Climate Knowledge Innovation, pod pokroviteljstvom Europskog instituta za tehnologiju. Zajedno s našim Poduzetničkim centrom najavljujem natječaj za mlade tvrtke kojima ćemo nuditi mentorstvo i pomaganje u razvoju“, rekao je Domac te istaknuo da REGEA odlukom osnivača i Upravnog vijeća postaje prva hrvatska energetsko – klimatska agencija, jedna od prvih nekoliko u Europi. „Ovdje razvijamo koncepte koji su uz bok najboljima u Europi, a ponekad i najbolji. Najavio bih da je REGEA nacionalni koordinator aktivnosti novog europskog bauhausa, dakle inicijative Europske komisije koja ide za tim da ubrza energetsku obnovu zgrada i poveže tu energetsku obnovu i zeleni plan s razvojem gospodarstva. Ovdje u Zagorju fokusirat ćemo se na zgrade kulturne baštine, zgrade pod zaštitom. Očekujem da ćemo moći tu puno doprinijeti“, zaključio je Domac.