Obilježen Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama: “Potičemo žene da prijave nasilje i institucije da budu nemilosrdne u kažnjavanju nasilnika”

Nasilje nad ženama najrašireniji je oblik ugrožavanja temeljnih ljudskih prava, a poražavajuća je činjenica da je u Hrvatskoj svakih 15 minuta jedna žena fizički zlostavljana. Krapinsko-zagorska županija svojim zalaganjem i brigom za sve ranjive skupine stekla ulogu koordinatora i poveznice između različitih dionika, stoga je Okruglim stolom u zabočkoj Gradskoj galeriji obilježen Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama.

Nasilje je prvi put definirano Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji koji je stupio na snagu 30. srpnja 2003. godine, da bi definicija nasilja u obitelji bila proširena novim Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji iz 2009. godine i u istoj formulaciji se koristi i danas. Prema njoj nasiljem u obitelji se smatra svaki oblik tjelesnog, psihičkog, spolnog ili ekonomskog nasilja, a u Krapinsko-zagorskoj županiji, ističe župan Željko Kolar, postoji stopa nulte tolerancije na bilo koju vrstu nasilja. “Već godinama radimo preventivne akcije, a sada kad smo stvorili uvjete gdje se žrtve nasilja imaju gdje privremeno smjestiti, želimo ih ohrabriti da prijave nasilje, jer prema podacima koje sam danas čitao, ostao sam neugodno iznenađen”, rekao je župan Kolar i dodao kako bi analiza koliko je žena u sigurnim kućama, a koliko ih je prijavilo nasilje, pokazala ogroman broj nasilnih slučajeva koji nisu zabilježeni. “Preventivnim akcijama potičemo žene da prijave nasilje i institucije da budu nemilosrdne u kažnjavanju nasilnika. To su uglavnom muške kukavice koje neke svoje frustracije rješavaju na način da zlostavljaju slabiji spol i to je nešto što ne smijemo dopustiti”, rekao je župan Kolar i naglasio kako je izrazito bitna financijska sloboda žena. “Nasilnici trebaju biti udaljeni od kuće, a ne žrtve nasilja”, zaključio je župan Kolar.

Okupljenima se obratila i zamjenica župana Jasna Petek koja je istaknula kako Krapinsko-zagorska županija kroz različite sustave podrške ulaže maksimalne napore kako bi bila umrežena sa žrtvama. “Nasilje nad ženama je jedan od najgorih oblika kršenja ljudskih prava i zasigurno predstavlja veliki problem u svakoj zajednici. Pokušavamo žrtvama pružiti sustav podrške u našoj zajednici koji, s ponosom mogu reći, u Županija imamo zaokružen. Održavamo niz preventivnih aktivnosti koje se odvijaju u našim odgojno-obrazovnim ustanovama i zdravstvenim institucijama te u suradnji s ministarstvom. Nasilje se ne događa negdje drugdje, već se događa među nama, u našoj sredini, obiteljima, susjedstvu i nasilje nema opravdanje te se tiče svakog od nas”, zaključila je zamjenica Petek.

Unatoč tome što se kontinuirano radi na osvještavanju javnosti i provode se razne preventivne akcije, nasilje je još uvijek prisutno i najčešće rodno uvjetovano, ističe predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Krapinsko-zagorske županije Snježana Romić. “Žrtve nasilja vrlo često imaju određeni strah od toga da se obrate bližnjima i institucijama te potraže pomoć. Susjedi i ljudi koji ih okružuju često okreću glavu i ne reagiraju, i zato je važno da putem ovakvih skupova govorimo javnosti da ne smijemo šutjeti, da moramo progovarati i da je nasilje uvijek među nama, a trenutno se suočavamo i sa novom vrstom nasilja, a to je kibernetičko nasilje”, poručila je Romić i dodala kako Dom “Novi početak” pruža pomoć svima koji se obrate.

Zamjenica ravnateljice Doma za žrtve nasilja u obitelji “Novi početak” Aneta Škreblin rekla je kako se o nasilju sve više govori i pokazuje se kako je nasilje nad ženama najrašireniji, najuporniji i poražavajući oblik kršenja ljudskih prava, žena i djevojaka. “Nasilje u najvećoj mjeri ostaje neprijavljeno iz različitih razloga, poput tolerancije na nasilje koje je prisutno u društvu, zbog nedovoljno jasnog osuđivanja nasilja, nedovoljnog kažnjavanja, no i stigme i srama koje žrtve osjećaju i koji okružuju nasilje u obitelji”, poručila je Škreblin i dodala kako veliki broj nasilnih slučajeva ostane neprijavljen.

Na Okruglom su stolu okupljeni sudjelovali na predavanju Ramone Rafajec i Mace Arlov Bokan na temu Savjetovanje kao metoda pružanja podrške žrtvama nasilja u obitelji, a održan je i panel Savjetodavne podrška i dostupni oblici podrške za žrtve obiteljskog nasilja na kojem su sudjelovale Maca Arlov Bokan, Sergej Erdelja, Valentina Kozjak, Andreja Jurić te Aneta Škreblin. Održano je i predavanje Nedjeljka Markovića na temu Stereotipi i predrasude u javnom (i privatnom) prostoru.