Nastavlja se projekt revitalizacije autohtonih sorata vinove loze!
Župan Željko Kolar i dekan Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Aleksandar Mešić su 16. ožujka 2025. godine potpisali ugovor o nastavku provođenja znanstveno-stručnog projekta zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja. Riječ je o petoj fazi projekta se provodi od 2006. godine s ciljem cilj očuvanja, istraživanja i gospodarske valorizacije izvornih zagorskih sorata vinove loze.
„Zaštita zagorskih autohtonih sorata naša je stalna misija. Imat ćemo sve više čokota u našim vinogradima, sve više podrumara koji će se baviti s našim autohtonim sortama i znanja koje će nam omogućiti da dobijemo najbolja moguća vina“, istaknuo je nakon potpisivanja župan Kolar i naglasio kako je izuzetno bitno da se radi o jedinstvenim vinima od autohtonih sorata.
„Nekada se za vina iz ovog kraja neopravdano koristio naziv ‘kiseliš’, dok danas govorimo isključivo o kvalitetnim i vrhunskim vinima. To je rezultat ulaganja u znanje i nove tehnologije u vinogradarstvu i vinarstvu, ali prije svega truda i predanost zagorskih vinara“, kazao je dekan Agronomskog fakulteta Mešić te poručio kako je suradnja Krapinsko-zagorske županije i Agronomskog fakulteta ogledan primjer plodonosne suradnje znanosti, proizvođača i lokalne zajednice „Jedan od najvrednijih rezultata naše suradnje je registracija starih autohtonih sorata“, zaključio je dekan Mešić.
Krapinsko-zagorska županija i Agronomski fakultet projekt revitalizacije autohtonih sorata vinove loze provode u suradnji s tvrtkom Trgocentar, čiji je direktor Darko Bratković ovom prilikom poručio kako su napravljeni konkretni koraci za vraćanje autohtonih sorata na tržište. „Posebno sam sretan što razvijamo lozne cjepove autohtonih sorata, na taj način smo zaokružili krug, od proizvodnje loznih cjepova do konačnog proizvoda na tržištu. Autohtone sorte vinove loze Hrvatskog zagorja su nevjerojatan kapital nama, Županiji i cijeloj Hrvatskoj, jer su prepoznatljive na našem i na svjetskom tržištu“, kazao je direktor Bratković.
Viša savjetnica za poljoprivredu Ivanka Kuščar podsjetila je kako su od 2006. godine provedene četiri faze ovog projekta: 1. Zaštita i revitalizacija autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja, 2. Ampelografska i genetička evaluacija te ocjena gospodarskog potencijala autohtonih sorata, 3. Istraživanje proizvodnih karakteristika autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja te 4. Izrada prijedloga zaštite robne marke ‘Zagorske beline’ i stvaranje preduvjeta za gospodarsku revitalizaciju sorata.
„Svih ovih godina radili smo po cijeloj Hrvatskoj i spašavali sorte i kolekcionirali ih, ovdje smo postigli najviše, jer smo zatvorili krug i te sorte ne samo spasili, kolekcionirali i ispitali njihova svojstva, nego i nagovorili gospodarstvo da te sorte posadi, krene u rasadničku proizvodnju i proizvodi i za druge“, dodao je voditelj projekta profesor Edi Maletić te posebno izdvojio dva najveća dosadašnja postignuća u sklopu ovog projekta. „To su dva priznata klona Beline starohrvatske, Casanove među sortama. Ta je sorta odlična što se tiče pjenušaca, stolnih vina, ali u populaciji beline smo pronašli i dva klona, zaštitili smo ih i kroz sadni materijal ponudit ćemo ih tržištu. To je jedan veliki korak naprijed, jer nigdje u svijetu nema priznatih klonova ove sorte. Tu je i Volovina, muškatna sorta, destilati, Za iduću fazu smo pripremili iskorak prema nekim drugim sortama, više prema ekologiji, odnosno ekološkom vinogradarstvu“, najavio je prof. Maletić.
Okupljene na potpisivanju ugovora u svetokriškoj vinoteci pozdravio je i načelnik Svetog Križa Začretja Marko Kos, koji se prisjetio da je kao student mogao biti jedan mali dio ovog velikog projekta. „Zapravo mi je taj cijeli projekt na neki način i prirastao srcu, a vinogradarstvo se u našoj općini počelo razvijati u nekom novom zamahu. Nadamo se u bolju budućnost jer jednostavno vidimo da na tržištu ovakvih vrsta i vina i sorata nedostaje. Jednostavna, lagana i svježa vina koja su iz Hrvatskog Zagorja su trend i privlačena unutar sektora turizma, unutar sektora ugostiteljstva i na nekim način konkuriramo svjetskom tržištu“, komentirao je načelnik Kos.
„Uvjeren sam da ćemo zajedničkim radom Agronomskog fakulteta, Trgocentra, naših vinara i vinogradara te Županije, u idućih šest do osam godina doći do toga da se u svim našim hotelima i većim restoranima, uz autohtonu domaću hranu, nude i naša domaća, kvalitetna vina. U tom smjeru zapravo nemamo alternativu“, zaključio je župan Željko Kolar i najavio kako će Županija uskoro objaviti natječaj za potporu sadnje vinograda, koji će obuhvatiti sve sorte vinove loze,
