Dan crvenih haljina

Cilj obilježavanja Dana crvenih haljina jepotaknuti žene da se brinu o svom zdravlju, prvenstveno zdravlju srca i krvnih žila, jer je većinu tih bolesti moguće spriječiti zdravim životnim navikama, a isto tako želi potaknuti stručnjake u zdravstvu  na posebnu pozornost za srčani i moždani udar kod žena, zbog njihovih razlika u odnosu na muškarce. Stručnjaci ističu kako je moždani udar u žena nedovoljno je prepoznat, nedovoljno istražen i nedovoljno liječen. Simbol kampanje je crvena haljina – haljina kao univerzalna slika žene i crvena kao boja zdravlja, života i živosti, ali i upozorenja.

Moždani udar, kao i ukupno kardiovaskularne bolesti (KVB) u žena doživjele su poseban interes tek u posljednjih desetak godina. Ranije su znanstvena istraživanja obuhvaćala uglavnom mušku populaciju, a danas znamo da moždani udar i kardiovaskularne bolesti  u žena imaju svoje specifičnosti, te znatno veći broj žena nego muškaraca umire od moždanog udara i KVB. Za žene se povećava rizik s nastupom menopauze kada se njihov rizik od obolijevanja počinje izjednačavati s rizikom kod muškaraca. Nažalost, rizik za moždani udar i KVB u žena je još uvijek podcijenjen, smatrajući da su žene zaštićene hormonskim statusom. Međutim, žene imaju niži rizik samo u fertilnoj dobi od moždanog udara i KVB, ali nastupom menopauze, rizik se izjednačava rizikom u muškaraca, s time kako nije dovoljno prepoznata važnost prevencije rizičnih faktora u žena. Isto tako simptomatologija moždanog udara i KVB u žena ima svoje osobitosti, tako da često bolest nije pravovremeno prepoznata i adekvatno liječena.

Čimbenici rizika na koje možemo utjecati  (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti): pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni tlak, povišeni kolesterol, šećerna bolest, bolesti srca (osobito fibrilacija atrija), tranzitorna ishemijska ataka (TIA).

U Hrvatskoj je moždani udar, kao i u Europi i svijetu, drugi uzrok smrti i u muškaraca i u žena. Posljednjih 15-tak godina (od 2000. do 2016.g.) prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti, i u muškaraca i u žena. Možemo reći da od moždanog udara umire više žena nego muškaraca, međutim u žena je još uvijek podcijenjen kao zdravstveni problem, te je potrebna edukacija i podizanje svijesti ma razini struke i šire javnosti o problemu moždanog udara kod žena.

Svake godine od moždanog udara umre trostruko više žena nego od karcinoma dojke. Važno je biti svjestan čimbenika rizika te poduzeti odgovarajuće mjere koje smanjuju šanse za nastanak moždanog udara.

Savladavanju ovog javnozdravstvenog problema treba pristupiti iz više perspektiva s razine javnih politika, ali na osobnoj razini možemo znatno smanjiti vlastiti rizik jednostavno se pridržavajući sljedećih preporuka:

*Prepoznajte i liječite svoje čimbenike rizika: visoki krvni tlak, šećernu bolest, visoku razinu  kolesterola i fibrilaciju atrija.

*Budite tjelesno aktivni i redovito vježbajte.

*Održavajte pravilnu prehranu bogatu voćem i povrćem, a smanjite unos soli, šećera i masnoća.

*Ograničite konzumaciju alkohola.

*Nemojte pušiti (ako pušite, potražite pomoć radi bržeg i lakšeg prestanka pušenja).

*Naučite prepoznati simptome upozorenja i odmah zatražite pomoć.

Krapinsko-zagorska županija se već treću godinu zaredom uključuje u kampanju, a više o samoj kampanji možete pročitati u članku mr. sc. Ivana Dubroje, dr. med., spec. neurologa iz Specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice.