U Zaboku održan stručni skup o palijativnoj skrbi
Palijativna skrb podrazumijeva cjelovit pristup održavanju kvalitete života pacijenata i njihovih obitelji tijekom suočavanja s neizlječivom bolešću. Iako je smanjenje fizičke boli pacijenta najvažniji čimbenik palijativne skrbi, palijativna skrb podrazumijeva psihološku, duhovnu i socijalnu pomoć bolesniku i njegovoj obitelji. Osim što se ovakvim pristupom pacijentu želi omogućiti da živi što je aktivnije moguće do smrti, palijativna skrb tretira smrt kao normalan proces koji dolazi na kraju života te ne pokušava ubrzati ili odgoditi smrt.
Na skupu su na temu palijativne skrbi izlagali članovi mobilnog palijativnog tima Doma zdravlja Krapinsko – zagorske županije (koordinator Valent Balica i članica Vilmica Cimić), koji su iznijeli pregled palijativne skrbi i prava u sustavu zdravstva. O pravima u sustavu socijalne skrbi govorila će ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zabok Tanja Cujzek, te je istaknula kako je palijativna skrb dostupna tek malom postotku bolesnika – po procjenama stručnjaka uspije ju dobiti 10-20% oboljelih od kroničnih neizlječivih bolesti, čime Hrvatska uvelike zaostaje za europskim standardima. Psihologinja Dragica Slakoper – Lisica iz Centra za socijalnu skrb Krapina, Podružnice Obiteljski centar Krapinsko – zagorske županije govorila o tome kako razgovarati s terminalno oboljelom osobom i njegovom obitelji. Istaknuto je kako je palijativna skrb jedno od najvažnijih pitanja današnjice zbog čega je potrebno razgovarati i razmišljati o cjelovitim rješenjima na razini svih resora. Pacijentu je važna pravovremena i iscrpna informacija o bolesti, a nekada je samo važno da čuju kako su njegove reakcije sasvim očekivane i normalne. Nekada je dovoljno da ih se samo sasluša u teškim i prijelomnim trenucima. Dobra i otvorena komunikacija dovodi do povećanja kvalitete života onkoloških bolesnika (Velikova i sur., 2004.). Kada čovjek uoči da i u stanju teške bolesti može u nečemu biti uspješan to mu daje osjećaj kontrole nad životom i osjećaj povezanosti sa stvarnim svijetom. Također je posebno napomenuto kako su medicinske sestre i drugi suradnici u pitanju palijativne skrbi relativno dobro educirani što se tiče komunikacije s pacijentom i njegove obitelji, no da je potrebno dodatno educirati liječnike.
Sve okupljene su na samom početku pozdravili predsjednik Povjerenstva za prava pacijenata na području KZŽ Mladen Popović te pročelnica županijskog upravnog odjela za zdravstvo, socijalnu skrb, udruge i mlade Martina Gregurović Šanjug, koja je u ime Krapinsko-zagorske županije prisutnima zahvalila na velikom odazivu.
„Tada sam naučio mnogo toga što sam davno prije trebao znati. Kao bolesnik naučio sam vrijednost suosjećanja i podrške koja razlikuje dobre liječnike od običnih liječnika.” – prof.dr.sc. Robert Buckman, kanadski liječnik kojemu je zbog teške bolesti dvije godine bio ugrožen život.
