Ceste
Najznačajniji cestovni pravac koji prolazi Županijom na pravcu transverzalnog koridora sjever-jug je autocesta A2 koja se poklapa s međunarodnim cestovnim pravcem E-59 (dio Pyhrnske autoceste) Nürnberg–Linz–Graz–Macelj–Zagreb– Split.
Kroz Hrvatsku je do 2004. godine sagrađena poluautocesta Jankomir – Zaprešić 7,4 km, dionica autoceste Zaprešić – Zabok 17 km, dionica autoceste Zabok – Začretje 16,2 km, dovršen je drugi krak autoceste od Jankomira do Zaprešića 6,4 km, te dio od 1,4 km kod Krapine.
29. svibnja 2007. godine otvorena je dionica autoceste Krapina – Macelj dužine 19,4 km koja prolazi kroz područje Grada Krapine, te Općina Đurmanec i Petrovsko. Na dionici od Krapine do Maclja se nalaze 3 čvora (Krapina, Đurmanec i Trakošćan), 9 vijadukata (Krapinčica, Jurički, Tkalci, Šum, Puhi, Ravnišica, Straža, Mimarje i Gornji Macelj), 6 tunela (Levačica, Vidovci, Sv. tri Kralja, Brezovica, Đurmanec i Frukov Krč), 14 putnih prolaza, 1 nadvožnjak (Smiljanova Graba), te jedan uslužni objekt (Lepa Bukva).
Na dionici od Krapine do Đurmanca, dužine 9,40 km, nije sagrađena autocesta u cijelosti već je sagrađe n po jedan kolnički trak za dvosmjerni promet u duljini od 3,70 km (poluautocesta). Sveukupna dužina autoceste A2 Zagreb – GP Macelj je 61 km, dok se na području Krapinsko-zagorske županije nalazi 38,3 km.
2008. godine započela je izgradnja novog graničnog prijelaza u Maclju, te dio neizgrađenog dijela autoceste od čvora Trakošćan (Macelj) do graničnog prijelaza Macelj u dužini od cca. 800 m.
17. prosinca 2009. godine promet između Hrvatske i Slovenije teče preko novog graničnog prijelaza Macelja. Za razliku od starog, koji je imao ukupno sedam trakova, novi prijelaz ima po pet ulaznih i izlaznih trakova za osobna vozila i dodatne trakove za kamione i autobuse. Spojen je s naplatom Trakošćan na autocesti A2 Zagreb – Macelj i autocestom punog profila u oba smjera sa slovenskim prijelazom Gruškovje.
Najznačajniji koridori koji se nastavljaju na osnovni cestovni pravac jesu: (“zagrebački prsten”) na trasi Mokrice (Zabok–Oroslavje)–Zlatar Bistrica (sa spojem na Breznički Hum)– Marija Bistrica–Laz–Popovec–(Zagreb) i koridor državne ceste od Krapine prema Đurmancu –Jesenju–(Varaždinska županija) Lepoglava–Ivanec sa spojem na autocestu Zagreb– Varaždin–Mađarska.
Stanje na dan 03.03.2021.
- Autoceste: A2 Zagreb – Macelj, ukupna dužina 61,54 km, a na području Krapinsko-zagorske županije 38,3 km + 800 metara spojne ceste od čvora „Trakošćan“ do novog graničnog prijelaza Macelj
- Državne ceste: 284,5 km
- Županijske ceste: 423,99 km
- Lokalne ceste: 247,25 km
- UKUPNO JAVNE CESTE: 994,84 km
- Nerazvrstane ceste: cca. 3.813,15 km
Nerazvrstane ceste
- asfaltirane ceste: 2.248,58 km
- makadamska podloga: 1.097,64 km
- zemljana podloga: 466,93 km
- sveukupno: 3.813,15 km
Željeznice
 Željeznički promet u KZŽ ima stogodišnju tradiciju, na najznačajnijim prugama Zaprešić – Varaždin (1886. godina) i Zabok–Krapina (1886. godina), a kasnije su izgrađene pruge: Zabok–Gornja Stubica (1916. godina), Krapina–Đurmanec–državna granica (1930. godina), Savski Marof–Kumrovec (1956. godina), Kumrovec–državna granica (1969. godina). Prostor KZŽ i Varaždinske županije povezuje i željeznička pruga Novi Golubovec – Varaždin koja ulazi u prostor Županije u dužini od 2,5 km. |
Najjače čvorište u Krapinsko-zagorskoj županiji je kolodvor Zabok sa značajnim radom u cjelokupnoj mreži HŽ-a. Izgrađenost i kvaliteta prometne infrastrukture u željezničkom prometnom sustavu nisu zadovoljavajući, a tehničko – eksploatatorski parametri su najniže vrijednosti, što nije u skladu s vrlo dugom tradicijom i njegovom ulogom u sveukupnom razvoju ovoga područja. Pruga Zaprešić – Varaždin ima izravno povezivanje najvećeg dijela Hrvatskog Zagorja i Međimurja sa Zagrebom i Mađarskom. Od Zaboka odvajaju se priključne pruge Zabok – Đurmanec i Zabok – G. Stubica.
Brzina putovanja, kao i stanje mobilnih i stabilnih kapaciteta negativno utječe na kvalitetu prijevoza. Na pruzi Zabok – Krapina brzina iznosi 60 km/h, sa dozvoljenim opterećenjem od 20 t/o; na pruzi Krapina – Đurmanec – državna granica brzina je 50 km/h, sa dozvoljenim opterećenjem od 16 t/o, na pruzi Zabok – Gornja Stubica brzina iznosi 60 km/h, sa dozvoljenim opterećenjem od 20 t/o, dok na pruzi Varaždin – Golubovec brzina iznosi 60 km/h, sa osovinskim opterećenjem 20 t/o.
U širem gravitacijskom području željezničkih pruga u Županiji živi oko 85 000 stanovnika (oko 55% stanovništva Županije) u 150 naseljenih mjesta, od čega je 5 gradova. Promet se odvija na 34 službena mjesta (kolodvori, stajališta), a međusobni razmaci su od 1,8 – 6,8 km (prosjek 2,87km). Tako mali međusobni razmaci ukazuju na dobru opsluženost Županije prometom, a s druge strane znatno smanjuju komercijalnu brzinu i njegovu kvalitetu.
Ukupna duljina željezničke mreže na području KZŽ iznosi 103,318 km, a raspoređena je na slijedeće regionalne i lokalne pruge:
- R 201 Zaprešić – Čakovec (dionica Žeinci – Podrute) duljine 45,173 km
- R 106 Zabok – Krapina – Đurmanec – DG duljine 27,187 km
- L 102 Savski Marof – Kumrovec – DG, (dionica Prosinec – DG) duljine 16,783 km
- L 202 Hum Lug – Gornja Stubica duljine 10,823 km i
- L 201 Varaždin – Golubovec, (dionica Očura – Golubovec) duljine 2,449 km.
Na pruzi Savski Marof – Kumrovec – DG zbog dotrajalosti gornjeg stroja na dionici Harmica – Kumrovec – DG promet je obustavljen 2000. godine. Tijekom mjeseca svibnja 2011. godine ukinut je zamjenski autobusni prijevoz (u organizaciji Hrvatskih željeznica) na relaciji Harmica – Kumrovec, a HŽ su povjerili prijevoz tvrtki Meštrović prijevoz. Budući da državna granica ne nekoliko mjesta prekida prugu, za rješavanje otvorenih pitanja oko nastavka radova potrebno je postići dogovor na međudržavnoj razini.
Nakon rekonstrukcije pruge, s danom 14. prosinca 2014. godine ponovno je uspostavljen promet na dionici pruge Đurmanec – DG – Rogatec. Također je s navedenim datumom uspostavljeno i stajalište Pristava Krapinska.
Osobito izrazit je problem željezničko – cestovnih prijelaza, kako zbog njihovog velikog broja, tako i zbog toga što je relativno malo njih osigurano uređajima kojima se jamči sigurnost prelaska cestovnih vozila ili pješaka preko željezničke pruge. Unatoč nepovoljnim uvjetima na prugama sjeverozapadne Hrvatske i nadalje će “Zagorske željeznice”, a posebno “Zagorska magistrala” (Zaprešić – Zabok – Varaždin – Čakovec) imati veliki značaj na sveukupni boljitak cjelokupne Hrvatske.
Granice
Prema Uredbi o graničnim prijelazima u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 79/13), prema Republici Sloveniji, utvrđeni su slijedeći granični prijelazi:
a) stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u cestovnom prometu: Macelj, Razvor i Lupinjak
b) stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika i roba u željezničkom prometu: Savski Marof, Đurmanec i Kumrovec
c) stalni granični prijelazi za međunarodni promet putnika u cestovnom prometu: Mihanović Dol, Miljana i Hum na Sutli
d) Stalni granični prijelazi za pogranični promet: Gornji Čemehovec, Draše, Plavić, Luke Poljanske, Mali Tabor i Klenovec Humski