Poljoprivreda
Poljoprivredna djelatnost na području Krapinsko-zagorske županije uvjetovana je konfiguracijom terena, kvalitetom tla, razmještajem stanovnika i tradicionalnim načinom življenja na manjim posjedima. Za intenzivnije bavljenje poljoprivredom, prirodni uvjeti su slabi, teren je brdovit, manjim dijelom nizinski sa neujednačenim režimom nadzemnih i podzemnih voda. Jedno od osnovnih obilježja poljoprivrednih gospodarstava je usitnjenost posjeda i njihova rascjepkanost. Prema podacima iz 2021. godine prosječna veličina posjeda iznosi 2,24 ha, prosječan broj parcela po poljoprivrednom gospodarstvu iznosi 8,81, a prosječna veličina parcele 0,25 ha. Više od 80% poljoprivrednih gospodarstava raspolaže poljoprivrednom površinom manjom od 3 ha, 17% poljoprivrednih gospodarstva raspolaže poljoprivrednom površinom od 3 – 20 ha, a površinu veličine od 20 – 100 ha obrađuje njih 0,62%, te pet poljoprivrednih gospodarstava raspolaže s više od 100 ha poljoprivrednog zemljišta. Poljoprivredne površine obuhvaćaju 57,7% , a obradive površine 50,4% ukupne površine Županije. Od ukupnog poljoprivrednog zemljišta, 98,7% se nalazi u privatnom vlasništvu. U Krapinsko-zagorskoj županiji registrirano je 9.093 poljoprivrednih gospodarstva, a prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pod poljoprivrednom proizvodnjom je 22.718,02 ha površina. Dobna struktura nositelja poljoprivrednih gospodarstva nalazi se u skupini od 61-65 godina starosti, ali u zadnjem petogodišnjem razdoblju kontinuirano raste broj poljoprivrednih gospodarstva čiji su nositelji mlađi od 41 godine što je izvrstan pokazatelj za budućnost poljoprivredne proizvodnje na području Županije. U strukturi obrađenog poljoprivrednog zemljišta prevladavaju oranice koje obuhvaćaju 52,90 % korištenog poljoprivrednog zemljišta i livade s 30,79% prema ukupnoj površini još se ističu voćnjaci s 5,79 % i vinogradi s 2,39% koji ukazuju na dominantne podsektore poljoprivredne proizvodnje Krapinsko-zagorske županije. Pod ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom ukupno je evidentirano 233 ha poljoprivrednih površina, a 207 poljoprivrednih gospodarstva je upisano u Upisnik subjekata u ekološkoj proizvodnji. Krapinsko-zagorska županija svojim mjerama razvoja poljoprivredne proizvodnje dodjeljuje potpore poljoprivrednim gospodarstvima s ciljem povećanja dohotka s osnova poljoprivredne proizvodnje te jačanja njihove konkurentnosti na tržištu. Za dodjelu potpora od 2013.-2022. godine raspisano je 76 natječaja, a potporu je ostvarilo 4231 korisnik u ukupnom iznosu od 2.521.640,36 eur/18.999.299,31 kuna. Provedbom mjera omogućili smo poljoprivrednim gospodarstvima da povećaju svoje kapacitete primarne poljoprivredne proizvodnje te potporom za modernizaciju, preradu i trženje poljoprivrednih proizvoda povećati konkurentnost na tržištu. Prednost smo dali poljoprivrednim gospodarstvima koja imaju manju ekonomsku veličinu gospodarstva te onima čiji nositelji su u dobi do 41 godine. Nadalje, usmjerili smo i potaknuli poljoprivredna gospodarstva na marketinški pristup tržištu kroz promociju poljoprivrednih proizvoda i organizaciju sajmova i manifestacija. Svojim mjerama nastavit ćemo sprječavati degradaciju malih poljoprivrednih gospodarstva i depopulaciju ruralnih područja te poticati povećanje zemljišnog posjeda kao i bolje iskorištavati postojeće i privoditi svrsi do sada neobrađene poljoprivredne površine.
Zaštićeni proizvodi Krapinsko-zagorske županije na europskom nivou
Općenito o zaštiti
Krapinsko-zagorska županija zbog posebnosti svojeg zemljopisnog položaja, bogate kulture te tradicije i običaja posjeduje veliki broj autohtonih prehrambenih proizvoda koji su zbog svoje kvalitete i posebnosti prepoznatljivi u Hrvatskoj te Europi i neizostavni su dio zagorske gastronomske ponude. Poznato je da su zagorski štrukli, purica s mlincima neizostavni specijaliteti na zagorskom stolu. Krapinsko-zagorska županija u suradnji sa Zagorskom razvojnom agencijom, Poduzetničkim centrom-Krapinsko-zagorske županije d.o.o. udrugama te drugim institucijama aktivno radi na zaštiti zagorskih specijaliteta kako se ne bi izgubio njihov identitet. Ove tradicionalne proizvode se želi zaštititi kako bi se spriječila njihova zloupotreba ili neovlaštena upotreba, budući da bi se tom zaštitom doprinijelo većoj tržišnoj vrijednosti proizvoda koja odgovara njihovim posebnim svojstvima i time stečenom ugledu.
Učinkovit sustav zaštite oznakama koristiti će i potrošačima te širokoj javnosti, promicanjem poštenog tržišnog natjecanja i dobrih poslovnih običaja. Zaštitom oznakama zemljopisnog podrijetla te oznakom izvornosti želi se pridonijeti i gospodarskom razvoju, posebice razvoju ruralnih područja, zadržavanjem radno sposobnog stanovništva i poticanjem obiteljskih gospodarstava u tim područjima, te očuvanju i razvoju tradicionalne proizvodnje ovih zagorskih proizvoda.
Zaštitom tradicionalnih proizvoda želi se povećati dohodak proizvođačima tih proizvoda, doprinijeti održivom razvoju Krapinsko-zagorske županije, ojačati turističku ponudu te očuvati tradiciju, a time i lokalni i regionalni identitet.
Oznaka zemljopisnog podrijetla znači naziv kojim se označava proizvod koji potječe iz određenog mjesta, regije ili države, čija se kvaliteta, ugled ili druga karakteristika pripisuju njegovom zemljopisnom podrijetlu i čija se najmanje jedna faza proizvodnje odvija u određenom zemljopisnom području.
Znak ZOI (Zaštićena oznaka porijekla) dodjeljuje se proizvodu podrijetlom iz određenog mjesta, regije ili zemlje, čija je kvaliteta ili karakteristika odraz jedinstvenog geografskog okruženja (sirovine, okolišne karakteristike, mjesto) i ljudski (tradicionalna i zanatska proizvodnja) faktori čija se faza proizvodnje, obrade i pripreme odvija na definiranom zemljopisnom području i u skladu sa strogim proizvodnim propisima.
„Zagorski puran“(ZOZOP)
Ovlašteno kontrolno tijelo za potvrđivanje sukladnosti sa specifikacijom proizvoda:
Biotechnicon poduzetnički centar d.o.o.
Nazorova 18, 10 000 Zagreb
Podnositelj zahtjeva za zaštitu:
Poljoprivredna zadruga “Puran zagorskih brega”
Magistratska 1, 49 000 Krapina
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) 2016/932 od 01. lipnja 2016. o upisu naziva u registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla (Zagorski puran (ZOZP))
Izmijenjena Specifikacija proizvoda „Zagorski puran“
Prilozi uz Obrazloženje o izmjeni naziva
Prilozi uz specifikaciju proizvoda (.zip)
„Zagorski mlinci“ (ZOZOP)
Podnositelj zahtjeva: Udruga za zaštitu, očuvanje i promociju tradicionalnih zagorskih proizvoda „Tradicija Zagorja“, Magistratska 1, 49 000 Krapina
Specifikacija proizvoda Zagorski mlinci
Prilozi (.zip)
Ovlašteno kontrolno tijelo za potvrđivanje sukladnosti sa Specifikacijom proizvoda:
Bureau Veritas Croatia d.o.o.
Ciottina 17A
51 000 Rijeka
„Zagorski štrukli / Zagorski štruklji“ (ZOZOP)
Podnositelj zahtjeva: Udruga za zaštitu, očuvanje i promociju tradicionalnih zagorskih proizvoda „Tradicija Zagorja“, Magistratska 1, 49 000 Krapina
Specifikacija proizvoda
Prilozi
Plan kontrole za proizvod „Zagorski štrukli“ / „Zagorski štruklji“ – ZOZP po kojem se provodi postupak potvrđivanja sukladnosti proizvoda sa Specifikacijom proizvoda odobren je od strane Ministarstva poljoprivrede 16. siječnja 2023. godine (KLASA: 310-26/23-01/6; URBROJ: 525-13/906-23-2).
Ovlašteno kontrolno tijelo za potvrđivanje sukladnosti sa Specifikacijom proizvoda:
Bureau Veritas Croatia d.o.o.
Ciottina 17A
51 000 Rijeka
Podnositelj zahtjeva: Savez pčelarskih udruga Krapinsko-zagorske županije, Magistratska 1, 49 000 Krapina
Specifikacija proizvoda
Prilozi
Plan kontrole za proizvod „Zagorski bagremov med“ – ZOI po kojem se provodi postupak potvrđivanja sukladnosti proizvoda sa Specifikacijom proizvoda odobren je od strane Ministarstva poljoprivrede 15. svibnja 2020. godine. (KLASA: 310-26/19-01/108; URBROJ: 525-14/0880-20-4)
Ovlašteno kontrolno tijelo za potvrđivanje sukladnosti sa specifikacijom proizvoda:
Biotechnicon poduzetnički centar d.o.o.
Nazorova 18, 10 000 Zagreb
CERTIFICIRANI UZGAJIVAČI/PROIZVOĐAČI ZAŠTIĆENIH PROIZVODA
|
Zagorski mlinci |
„Zagorski štrukli“/Zagorski štruklji“ |
Zagorski bagremov med |
Zagorski puran |
|
KOGUTEX TJESTENINE D.O.O. |
ZMH HORVAT |
OPG MIRNA PČELA JOSIP KROG |
OPG FILIPOVIĆ MARIJO |
|
ZEBRANO D.O.O. |
OBRT ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM „ZELENJAK VENTEK” |
OPG HERCEG RADOVAN |
OPG ZAGORSKI PURAN, BORIS VRHOVSKI |
|
CENTAR-ŠKUDAR D.O.O. |
OPG MARKO KOS |
OPG BEDENIKOVIĆ ZDRAVKO |
|
|
MASSA LOVITA D.O.O. |
SLASTICE TRI UŽITKA |
|
|
|
OBRT ZA UGOSTITELJSTVO I TURIZAM „ZELENJAK VENTEK” |
|
||
|
MLIN JERTOVEC D.O.O. |
|
||
|
ŠTEF D.O.O. |
|
|
|
|
OPG MARKO KOS |
|
||
|
8 |
4 |
3 |
2 |
Šumarstvo
Šumsko zemljište predstavljaju šume manjih površina, potisnute krčenjem i pretvaranjem u poljoprivredo zemljište, a jači šumski kompleksi nalaze se na Ivančici, Maceljskom Gorju i Medvednici. Prema podacima iz Vodiča za šumovlasnike – bioraznolikost u privatnim šumama (Krapina 2014.) šume su jedno od prepoznatljivih obilježja Hrvatskog zagorja i Krapinsko-zagorske županije. Privatne šume u KZŽ karakterizira velika usitnjenost s velikim brojem čestica male površine, u posjedu preko 57.000 vlasnika ili posjednika. Od ukupno 43.718 hektara kolika je površina šuma u Krapinsko-zagorskoj županiji, privatne šume nalaze se na 33.758 hektara (77,2%), dok državne šume zauzimaju 9.960 hektara (22,8%) šumske površine. U šumsko-gospodarskom smislu većina je privatnih šuma trenutno niskog proizvodnoga potencijala, a njihova drvna zaliha (109 m³/ha) prosječno je dvostruko manja u odnosu na državne šume (215 m³/ha). U Krapinsko-zagorskoj županiji ima 57.082 privatnih vlasnika šuma sa 137.170 katastarskih čestica (prosječna površina čestica iznosi 0,25 ha). U rascjepkanom šumskom kompleksu dominantnu ulogu imaju općekorisne funkcije šuma koje mogu biti i do 30 puta veće i značajnije od njihove sirovinske vrijednosti (drvne mase). Djelatnost šumarstva ne predstavlja onaj dio gospodarskih djelatnosti koji mogu činiti osnovicu za određeni značajniji razvoj. Krapinsko-zagorska županija ne raspolaže takvom šumskom osnovom koja bi mogla biti podloga za značajniji industrijski razvoj u području drvne industrije. Pored gospodarske vrijednosti šuma, potrebno je voditi računa i o rekreacijskoj, lovnoj i turističkoj vrijednosti koja je značajna ali nedovoljno iskorištena. Na području Krapinsko-zagorske županije Zakonom o zaštiti prirode zaštićena je Medvednica kao Park prirode.